Zavjetni dar kiseljačke tvrtke Dunolit

Sjedište kreševske povratničke župe Gospe Snježne Deževice, istoimeno selo, među hodočasnicima iz cijele BiH ali inozemstva poznato kao Svetište Sv. Jakova Markijskog, ovih je dana pretvoreno u veliko gradilište. Naime, uz blagoslov općinskih vlasti Kreševa, započeli su radovi na uređenju predulaza, odnosno trga ispred Svetišta.

Istodobno se krenulo i s izradom postaja Križnog puta koje će biti postavljene na putu ka Svetištu Sv. Jakova, spilji na kraju sela, točnije na potezu od punionice vode "Nevra" do Vrela sv. Jakova. Postaje križnog puta zavjetni su dar tvrtke Dunolit d.o.o iz Kiseljaka koja je vlasništvu obitelji Duno. Izvođač radova je poduzeće Miličević d.o.o Kreševo.

Plan je, otkrio nam je vlč. Marin Marić, župnik i upravitelj Svetišta, u iduću mladu nedjelju koja pada 10. srpnja završiti sve započete radove kako bi predulaz, odnosno trg te postaje Križnog puta mogao blagoslovi mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski i promicatelj katoličkog školstva u BiH, koji će predvoditi misno slavlje istoga dana u Deževicama.

Jakov Markijski rođen je 1393. godine kao osamnaesto dijete u obitelji Monteprandone u Italiji. Bio je nadaleko poznat kao odličan propovjednik, a osim Italije, na službi je bio i u Ugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj. Uz propovijedanje, fra Jakov je za života gradio bolnice i sirotišta, te činio drugo što je bilo na korist puku. Godine 1432. Imenovan je vizitatorom bosanskih franjevaca, te je zadužen za provođenje vjerskih reforma u Bosni, gdje je tada već uveliko raslo krivovjerje. Fra Jakov je, barem sudeći po narodnoj predaji, za mjesto rezidiranja odabrao Deževice. Na oko 200 metara od sela, nalazi se špilja nepoznate dubine u kojoj je, po predaji, obitavao. Narod već stoljećima to mjesto zove Voda svetog Jakova ili Vrelo svetog Jakova.

Zanimljivo je da voda na Vrelu Sv, Jakova nikad ne presušuje, pa ni za najvećih suša. Vjernici je smatraju čudotvornom, mnogi se u njoj ili je u bocama nose sa sobom. Prostor oko špilje ograđen je i uređen neposredno prije posljednjeg rata, zalaganjem župljana i tadašnjeg deževičkog župnika, don Danijela Jakovljevića, a tada je uvedeno i pravilo da se sveta misa, svake mlade nedjelje od proljeća do jeseni, govori ispred špilje.

Svetište danas pohode vjernici i hodočasnici iz deževičke, okolnih i daljih župa iz cijele BiH i inozemstva. Prema podacima župnog ureda Deževice, godišnje Svetište pohodi preko 25 tisuća hodočasnika, a svake godine broj vjernika koji traže svoje milosti od ovog sveca raste.

{jlex}picasa:114258804164824292576/6298969288654022849{/jlex}