× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Papa iz naroda

ivan-pavao-drugaa.jpg

 

Prije točno 19 godina, 2. travnja 2005., nakon borbe s teškom bolešću u 85. godini života preminuo je omiljeni papa Ivan Pavao II., za većinu jedan od najboljih Vrhovnih poglavara Katoličke crkve.

Rođen kao Karol Jozef Wojtyla, a poznatiji kao Ivan Pavao II., bio je jedan od najvećih državnika 20. stoljeća, a imao je i iznimno značajnu ulogu za Hrvatsku. Bio je 264. nasljednik apostola Petra, a do posljednjeg trenutka zračio je neobičnom toplinom i duhovnom karizmom koji su snažno djelovali preko suvremenih elektronskih medija šireći njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima svijeta.

Rodio se u Wadowicama, na jugu Poljske, a i njegov izbor bio je iznimno neobičan jer je u listopadu 1978. prvi put nakon gotovo 500 godina izabran papa koji nije Talijan. Također, on je bio prvi papa iz jednog slavenskog naroda i imao je samo 58 godina te je tako postao najmlađi papa u povijesti. Papa kojeg su zbog njegove iznimne mirnoće i pozitivne karizme mnogi obožavali, nekima je iznimno smetao pa su na njega pokušali napraviti više atentata.

Najpoznatiji pokušaj atentata bio je kad je na njega pucao Turčin Ali Agca koji ga je ranio, a nakon što se oporavio posjetio ga je u zatvoru i oprostio mu. Posljedice tog ranjavanja papa Ivan Pavao II. osjećao je cijeli život. Zalagao se za ekumenizam, dijalog i toleranciju među narodima, religijama i kulturama te je sukladno tomu osmislio  sintagmu ‘‘kultura života‘‘ na svom putovanju u Sjedinjene Američke Države 1993. godine. ‘‘Kultura života znači poštovanje prirode i zaštitu Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštovanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti‘‘.

Poseban odnos prema Hrvatima

U 26 godina pontifikata posjetio je 130 država, proputovao više od milijun kilometara, a zemaljsku kuglu obišao je tridesetak puta. Poseban odnos imao prema Hrvatskoj, a Vatikan je na čelu s njim bio jedna od prvih država koja je 13. siječnja 1992. godine priznala Hrvatsku, nakon čega ju je posjetio čak tri puta. Svetima je proglasio Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković.

‘‘Dopustite mi da odem u Očev dom!‘‘, bile su njegove posljednje riječi. Njegov nasljednik papa Benedikt XVI. 1. svibnja 2011. godine proglasio ga je blaženim, a njegovim blagdanom proglasio je datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. Misu kao papa, 22. listopada. Dana 27. travnja 2014. Blaženi papa Ivan Pavao II, papa obitelji i papa mladih, te Ivan XXIII. proglašeni su svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred oko 800.000 vjernika iz cijelog svijeta. 

Utjecaj koji je ostavio na Hrvate očit je danas, a mnogi naši čitatelji na Facebooku komentirali kako je bio poseban. "Najbolji Papa kojeg smo imali. Pokoj mu vječni", "Papa iz naroda, počivao u miru Božjem", "Neka moli za hrvatski narod kao što je činio dok je bio s nama", "Dragi i plemeniti naš Papa", samo su neki od komentara.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Papa iz naroda

ivan-pavao-drugaa.jpg

 

Prije točno 19 godina, 2. travnja 2005., nakon borbe s teškom bolešću u 85. godini života preminuo je omiljeni papa Ivan Pavao II., za većinu jedan od najboljih Vrhovnih poglavara Katoličke crkve.

Rođen kao Karol Jozef Wojtyla, a poznatiji kao Ivan Pavao II., bio je jedan od najvećih državnika 20. stoljeća, a imao je i iznimno značajnu ulogu za Hrvatsku. Bio je 264. nasljednik apostola Petra, a do posljednjeg trenutka zračio je neobičnom toplinom i duhovnom karizmom koji su snažno djelovali preko suvremenih elektronskih medija šireći njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima svijeta.

Rodio se u Wadowicama, na jugu Poljske, a i njegov izbor bio je iznimno neobičan jer je u listopadu 1978. prvi put nakon gotovo 500 godina izabran papa koji nije Talijan. Također, on je bio prvi papa iz jednog slavenskog naroda i imao je samo 58 godina te je tako postao najmlađi papa u povijesti. Papa kojeg su zbog njegove iznimne mirnoće i pozitivne karizme mnogi obožavali, nekima je iznimno smetao pa su na njega pokušali napraviti više atentata.

Najpoznatiji pokušaj atentata bio je kad je na njega pucao Turčin Ali Agca koji ga je ranio, a nakon što se oporavio posjetio ga je u zatvoru i oprostio mu. Posljedice tog ranjavanja papa Ivan Pavao II. osjećao je cijeli život. Zalagao se za ekumenizam, dijalog i toleranciju među narodima, religijama i kulturama te je sukladno tomu osmislio  sintagmu ‘‘kultura života‘‘ na svom putovanju u Sjedinjene Američke Države 1993. godine. ‘‘Kultura života znači poštovanje prirode i zaštitu Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštovanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti‘‘.

Poseban odnos prema Hrvatima

U 26 godina pontifikata posjetio je 130 država, proputovao više od milijun kilometara, a zemaljsku kuglu obišao je tridesetak puta. Poseban odnos imao prema Hrvatskoj, a Vatikan je na čelu s njim bio jedna od prvih država koja je 13. siječnja 1992. godine priznala Hrvatsku, nakon čega ju je posjetio čak tri puta. Svetima je proglasio Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković.

‘‘Dopustite mi da odem u Očev dom!‘‘, bile su njegove posljednje riječi. Njegov nasljednik papa Benedikt XVI. 1. svibnja 2011. godine proglasio ga je blaženim, a njegovim blagdanom proglasio je datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. Misu kao papa, 22. listopada. Dana 27. travnja 2014. Blaženi papa Ivan Pavao II, papa obitelji i papa mladih, te Ivan XXIII. proglašeni su svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred oko 800.000 vjernika iz cijelog svijeta. 

Utjecaj koji je ostavio na Hrvate očit je danas, a mnogi naši čitatelji na Facebooku komentirali kako je bio poseban. "Najbolji Papa kojeg smo imali. Pokoj mu vječni", "Papa iz naroda, počivao u miru Božjem", "Neka moli za hrvatski narod kao što je činio dok je bio s nama", "Dragi i plemeniti naš Papa", samo su neki od komentara.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više