BiH je, nažalost, država u kojoj je lista pacijenata koji čekaju transplantaciju organa jako duga, a pacijenti češće, umjesto prijeko potrebne transplantacije, dočekaju smrt, piše Večernji list BiH. Ostaje im samo nada da će proces transplantacije u BiH postati održiva praksa, a do tada veliki broj njih spas traži u klinikama izvan BiH.

Trenutačno oko 250 pacijenata čeka, a razlog je složen zdravstveni sustav. I tako, dok izvan BiH godišnje budu izvršene tisuće transplantacija, u BiH ih je tek nekoliko.

Bez presađivanja jetre

- Imali smo ukupno 16 transplantacija. Od toga, u UKC-u Tuzla imali smo ih deset, a u Kliničkom centru u Sarajevu šest, za razliku od 2022., kad ih je bilo deset. Čak godinu i pol dana nismo imali ni jednu jedinu - kazao je za federalna.ba Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH. Šefica Odjela za nefrologiju na UKC-u Tuzla Mirna Alečković-Halilović navodi kako su se u Tuzli transplantacije počele izvoditi 1999. godine - do danas ih je izvršeno 278 sa živog donora.

Kadaverične se, dodaje, u Tuzli rade od 2006., a u Sarajevu od 2007. U glavnom bh. gradu izvršeno ih je 55. Prema podacima Udruge, za 10 mjeseci prošle godine urađeno je 13 transplantacija (četiri s preminulih i devet sa živih srodnih donora), što je pomak u odnosu na 2022., kada je bilo svega 10 presađivanja organa, ali i 2020. i 2021.

Naime, gotovo godinu i pol dana u BiH nije urađena ni jedna kadaverična transplantacija (presađivanje organa s preminule osobe). Devet transplantacija urađeno je u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla i četiri u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Jest napredak u odnosu na prethodne godine, osobito 2020. i 2021., kada gotovo nije bilo ni jedne transplantacije (u posljednjoj polovini 2021. bilo četiri ili pet transplantacija).

No, osim malog broja transplantacija, problem je što smo potpuno stali s transplantacijama jetre. Sve transplantacije koje su urađene odnose se na bubrege.

S presađivanjem jetre se stalo, a to se nekada uspješno radilo. I dok se liste onih koji čekaju transplantaciju koja će im osigurati kvalitetniji život produljuju, podrška nadležnih izostaje. Donorskoj mreži BiH, udruzi koja predstavlja plamen nade, prijeti gašenje. Iz ove udruge naglasili su da prestaju s radom ako ne dobiju dugoiščekivanu podršku nadležnih institucija. Oni koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske imaju znatno više nade da će dobiti organ koji im je potreban. Hrvatska je posljednjih godina u svjetskom vrhu po transplantacijama.

RH u Eurotransplantu 

Zahvaljujući tome što je Hrvatska članica Eurotransplanta, organi sad puno brže stižu hrvatskim pacijentima i spašavaju im živote. Transplantacije se rade u pet bolnica: KBC-u Zagreb, KB-u Merkur, KB-u Dubrava, KBC-u Rijeka i KBC-u Osijek.

Prošle je godine 297 osoba u Hrvatskoj dobilo novu priliku za život zahvaljujući tome što su im transplantirani organi. Do 26. prosinca 2023. ukupno je transplantirano 130 bubrega, 102 jetre, 48 srca, 12 pluća i 5 gušterača. U istom razdoblju prijavljeno je 114 preminulih darivatelja, dok je 14 živih osoba darovalo organ bližnjima. Hrvatska je među prvih pet zemalja svijeta po broju transplantiranih jetara na milijun stanovnika. Hrvatska ne samo da je vodeća po broju nego i po ishodima, odnosno duljini preživljenja bolesnika i transplantiranog organa u tijelu bolesnika. Prosječno godišnje preživljenje svih organa više je od 95 posto.

Zato je Hrvatska u svjetskom vrhu što se tiče transplantacija.

Kad BiH pristupi Eurotransplantu, veliki broj građana imat će mnogo veće izglede za izlječenje i normalan život.

To znači i razvoj transplantacijske medicine u BiH. Od 16 transplantacija koje su urađene prošle godine, svega četiri su urađene uzimanjem organa od preminule osobe. I to je ono na čemu inzistira Eurotransplant. To je vrlo malo jer Eurotransplantu se ne možemo približiti bez dvadesetak kadaveričnih transplantacija. Dakle, možemo imati stotine transplantacija od živih donora, ali to ne mijenja priču prema Eurotransplantu. To je, zapravo, organizacija za razmjenu organa, a mi ih nemamo. I to je jedan od naših većih problema.

artinfo.ba