Krenuli ste generalno očistiti dom i shvatili da nemate dovoljne količine deterdženata? Ili su vam zatrebale kapsule za perilicu rublja ili ste, primjerice, prilikom kuhanja shvatili da vam nedostaje neki sastojak? Nekada prethodnih godina to bi značilo zaustavljanje cijelog procesa, odijevanje, sjedanje u automobil te odlazak u trgovinu. No, ne i u današnje vrijeme, piše Večernji list BiH.
Prednost i oprez
Gledajući podatke na svjetskoj razini, vidimo kako gotovo 2,14 milijardi osoba diljem svijeta kupnju obavlja na internetu, a veliki dio njih kupuje isključivo “klikovima” - online. Praksu naručivanja na kućna vrata sve više primjenjuju i bh. građani. Prema nekim istraživanjima, u BiH usluge internetske trgovine koristi oko 800 tisuća osoba.
Rezultati istraživanja Asocijacije za internetsku trgovinu eComm pokazuju kako, od 80% korisnika interneta u BiH, online kupuje svega 39%. Iako mlađi imaju više povjerenja u kupnju na internetu, zanimljivo je da oni stariji više “pazare” i u virtualnim prodavaonicama najčešće kupuju odjeću. U vrhu najtraženijih proizvoda online su i mobilni telefoni, računala i sportska oprema. - Starija populacija, za koju mislimo da ne vlada pametnim telefonima, pokazala se kao značajniji dio tržišta, a to opet zbog kupovne moći jer mlađa populacija ima limitirane prihode - kazao je za BHRT Edin Halilović iz Asocijacije za internetsku trgovinu eComm.
No, s obzirom na to da internetska trgovina u BiH još uvijek nije zakonski regulirana, nije rijetko da dolazi do prijevara, što uvelike doprinosi nepovjerenju u online trgovinu. - To je najveći problem, ono što ljudi kupe, ne znaju od koga su kupili ni kome trebaju vratiti naručeni proizvod. Najveći je problem što stalno dobivamo prigovore, žalbe da imaju problem, zovu telefonom, onoga trenutka kada dobiju određeni proizvod za njega daju novac, više im se ta osoba od koje su naručili proizvod ne javlja. I to je problem - objasnio je za BHRT Jovan Vasilić, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača “Zvono”.
Da se prilikom online trgovine moraju otvoriti “četvere oči” i da je uvijek potrebno imati dozu opreza, upozoravaju i iz drugih udruga za zaštitu potrošača, navodeći neke od primjera s kojim su im se javljali prevareni građani. - Već početkom pandemije koronavirusa online trgovina drastično je rasla. No, educiranost građana itekako je loša, što u konačnici dovodi do velikog broja prijevara prilikom online kupnje. Nasjesti mogu svi, čemu smo bili i svjedoci, od mladih ljudi koji su kupovali mobitele, tenisice, odjeću, računala... Primali smo prijave i osoba srednje životne dobi te starijih koji su naručivali lijekove, suplemente, masažere, posuđe, posteljine... - objasnila je ranije za Večernji list Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”.
Iskustva građana
Iz udruga su naveli nekoliko primjera prijevara koje su se događale. Najčešće prijevare događaju se prilikom kupnje od neprovjerenih prodavatelja, odnosno kada ljudi kupuju nešto na internetskim trgovinama koje izgledaju legitimno jer prikazuju lažne znakove koji povećavaju povjerenje (logotipovi poznatih brendova i slično). - Primjerice, jedna gospođa nam se požalila da je kupila Timberland cipele na stranici koja se zove timberlandshoes.com, što ju je navelo da pomisli kako je riječ o distributeru Timberland, ali zapravo se radilo o stranici iza koje ne stoji stvarna tvrtka, dok je sama domena registrirana prije mjesec dana. Imali smo slučaj u kojem je gospođa naručila dio za automobil marke Mercedes, a stigao joj je taj dio za Golf IV.
Jedna je naručila kožnu crnu jaknu, a stigla joj je bijela od skaja... Primjeri su brojni, upozoravaju, navodeći pravila kojih bi se svi trebali pridržavati. Preporuka je da ne kupujete ništa na internetu kada na stranici nema podataka o tvrtki - ili su ispisani lažni podaci (proguglajte tvrtku prije kupnje).
Ako ne postoji nikakav društveni profil, autentične recenzije, online spomeni i slično, ako je cijena sumnjivo niska, na to se navuče najviše ljudi, te ako stranica ima puno gramatičkih pogrešaka (najčešće automatski prijevod koji služi za “phishing” odnosno “pecanje” podataka tuđih kreditnih kartica). Stoga budite oprezni - upozoravaju iz udruga.
artinfo.ba
