Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

"To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta", ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije, no nisu naveli kojih točno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu. 

Europsko povjerenstvo objavilo je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprječavanjem pojave nestašica. 

Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi.

Povećava se potrošnja antibiotika

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

"Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala", naglašavaju iz Agencije.

Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma.