Trebao je otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša
Vijest da je u utorak nešto prije podneva na Rostovu, u Općini Bugojno, bivši policajac Policijske uprave Donji Vakuf sebi oduzeo život, prošla je poput mnogih ovakvih tragičnih događaja koji su u BiH nažalost česti.
Mediji su prenijeli da je pucnjem iz vatrenog oružja život sebi oduzeo Merzuk Aletić te da policija istražuje uzroke, odnosno motive samoubojstva. Prema saznanjima do kojih smo došli, motiv samoubojstva mogao bi biti strahovit pritisak kojem je nesretni Aletić u posljednje vrijeme, a nije isključeno i njegovi najbliži, bio izložen. Naime, Aletić je bio jedan od zaštićenih svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona Hrvata iz Bugojna, Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije R BiH.
Svjedok je odlučio sebi oduzeti život dan prije nego što je na Rostovu trebao otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Bugojna, a traga se za njih još 15. Pucao je u sebi u glavu pred očima istražitelja, doznajemo iz više izvora.
Tragedija je to koja potvrđuje strahovite pritiske kojima su izloženi svi oni koji pokušavaju pomoći u otkrivanju pomno čuvane istine o zločinima i etničkom čišćenju Bugojna kojeg je osmislio i proveo bošnjački politički i vojni vrh s Dževadom Mlaćom i Selmom Cikotićem na čelu. Rezultitrao je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvima, razaranjima i pljačkom ali i otvaranjem logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika od kojih su neki u njima proveli punih osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto 1993. godine do razmjene u ožujku 1994. godine.
Kako je prilikom jednog od predmeta u procesu suđenja odgovornim za zločine nad Hrvatima Bugojna, a dosad se sudilo i presudilo osmorici nižerangiranih pripadnika Armije R BiH konstatirano, u logorima Armije R BiH hrvatski su zatočenici prolazili torture normalnom ljudskom umu nezamislive, od svakodnevnih premlaćivanja i izgladnjivanja do prisilnog vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su kopali rovove i bili živi štit. Mnogi zatočenici nisu izdržali višemjesečne torture, a oni najugledniji među njima odvedeni su u nepoznato. U pitanju su 23 Hrvata Bugojna kojima se nakon odvođenja iz logora gubi svaki trag.
U skoro trideset godina pronađena su tijela njih osam, a posljednja četiri ekshumirana su na Rostovu u ljeto 2020. godine. Dok su iskapane kosti četvorice logoraša na padinama Rosova, u Sarajevu je za ministra sigurnosti BiH imenovan Selmo Cikotić kojemu je ovo imenovanje bilo tek jedno u nizu imenovanja, još jedan od brojnih dokaza moći njegovih političkih zaštitnika iz SDA, stranke čiji je kadar i on i Mlaćo.
U međuvremenu je SDA izgubila dobar dio poluga vlasti i moći te su se Mlaćo i Cikotić koji je prema objavljenoj dokumentaciji i prepisci s generanom Enverom Hadžihasanovićem, odlučio o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dovedeni pred zid, odnosno optuženičku klupu na kojom im je odavno mjesto. Pritisak na svjedoke zadnji je pokušaj spašavanja od odgovornosti koju ne mogu izbjeći. Proces prema saznanjima koja imamo ide dalje te je očekivati da će uskoro biti završen, a osim progona i zločina nad Hrvatima Mlaćo i Cikotić mogli bi odgovarati i zbog pritisaka zbog kojih je jedan od svjedoka Tužiteljstva digao ruku na sebe.
AP/artinfo.ba
