× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

visnjica-gaj
Misom zadušnicom služenoj u župnoj crkvi Imena Marijina u Gromiljaku te polaganjem vijenaca i molitvom pred Spomen križem u naselju Višnjica Gaj, u Kiseljaku je u nedjelju obilježena 23 godišnjica stradanja Hrvata u ovom mjestu, ujedno i početak sukoba sukoba Armije BiH i HVO-a u Kiseljaku. Obilježavanja za Hrvate Kiseljake ove značajne godišnjice nije omelo ni kišno nevrijeme.
Sve je to ništa u odnosu na žrtvu koju su za obranu Kiseljaka i Lepeničke doline podnijeli hrvatski branitelji, poručeno je iz Višnjica Gaja. „Najmanje što možemo učiniti je odati dužnu počast našim poginulim braniteljima“, kazao je Miroslav Škoro, predstavik Udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak koje su organizirale obilježavanje 23 godišnjice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju.


Zajedno s obiteljima nastradalih i članovima općinskih Udruga, žrtvi hrvatskih branitelja stradalih u Višnjica Gaju poklonili su se i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Srednjobosanske županije te hrvatski politčki predstavnici. Izaslanstvo je predvodila Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta F BiH, a u izaslanstvu su, među ostalim, bili i Josip Kvasina, predsjedatelj Sabora SBŽ i Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Kiseljaka. „Za Hrvate Kiseljaka ovo je vrlo važna godišnjica jer sjećamo se ljudi bez čije žrtve opstanak na ovom prostorima ne bi bio moguć. Također, prisjećamo se okolnosti pod kojima su počeli ratni sukobi na ovom području“, izjavila je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta F BiH.

Podsjećamo, 18 travnja ove godine navršile su se 23 godine od pokušaja Armije BiH, da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak. Na taj bi način Armije BiH zauvijek protjerala Hrvate iz općina Lepeničke doline; Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17 travnja 1993 godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu. „Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO.


Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice“, pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH „Jasikovica“, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. Krvavi sukobi u Višnjica Gaju nisu prošli bez žrtava. Među šest Hrvata koji su stradali u prva dva dana je i 13-godišnji Goran Drmač. Ubijen je snajperskim hitcem dok se igrao u dvorištu djedove kuće. Za ovaj zločin kao ni ostale zločine nad hrvatskim žrtvama Kiseljaka, Fojnice i Kreševa nikad nitko nije odgovarao.


Dakle, događaji u Višnjica Gaju iz travnja 93 godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili sa više od 400 života. Nadljudskim naporima hrvatskim braniteljima uspjelo je obraniti se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, držati više od 70 kilometara crte obrane, iako su bili u potpunom okruženju Armije BiH. Više od dva desetljeća istina o stradanju Hrvata Kiseljaka i Lepeničke doline ne dopire do javnosti, a još manje pravosuđa koje je ostalo slijepo i nijemo na hrvatske žrtve, upozoreno je i prilikom obilježavanja 23 obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju.

{jlex}picasa:114258804164824292576/VisnjicaGaj2016{/jlex}

ap|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

visnjica-gaj
Misom zadušnicom služenoj u župnoj crkvi Imena Marijina u Gromiljaku te polaganjem vijenaca i molitvom pred Spomen križem u naselju Višnjica Gaj, u Kiseljaku je u nedjelju obilježena 23 godišnjica stradanja Hrvata u ovom mjestu, ujedno i početak sukoba sukoba Armije BiH i HVO-a u Kiseljaku. Obilježavanja za Hrvate Kiseljake ove značajne godišnjice nije omelo ni kišno nevrijeme.
Sve je to ništa u odnosu na žrtvu koju su za obranu Kiseljaka i Lepeničke doline podnijeli hrvatski branitelji, poručeno je iz Višnjica Gaja. „Najmanje što možemo učiniti je odati dužnu počast našim poginulim braniteljima“, kazao je Miroslav Škoro, predstavik Udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak koje su organizirale obilježavanje 23 godišnjice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju.


Zajedno s obiteljima nastradalih i članovima općinskih Udruga, žrtvi hrvatskih branitelja stradalih u Višnjica Gaju poklonili su se i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Srednjobosanske županije te hrvatski politčki predstavnici. Izaslanstvo je predvodila Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta F BiH, a u izaslanstvu su, među ostalim, bili i Josip Kvasina, predsjedatelj Sabora SBŽ i Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Kiseljaka. „Za Hrvate Kiseljaka ovo je vrlo važna godišnjica jer sjećamo se ljudi bez čije žrtve opstanak na ovom prostorima ne bi bio moguć. Također, prisjećamo se okolnosti pod kojima su počeli ratni sukobi na ovom području“, izjavila je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta F BiH.

Podsjećamo, 18 travnja ove godine navršile su se 23 godine od pokušaja Armije BiH, da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak. Na taj bi način Armije BiH zauvijek protjerala Hrvate iz općina Lepeničke doline; Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17 travnja 1993 godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu. „Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO.


Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice“, pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH „Jasikovica“, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. Krvavi sukobi u Višnjica Gaju nisu prošli bez žrtava. Među šest Hrvata koji su stradali u prva dva dana je i 13-godišnji Goran Drmač. Ubijen je snajperskim hitcem dok se igrao u dvorištu djedove kuće. Za ovaj zločin kao ni ostale zločine nad hrvatskim žrtvama Kiseljaka, Fojnice i Kreševa nikad nitko nije odgovarao.


Dakle, događaji u Višnjica Gaju iz travnja 93 godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili sa više od 400 života. Nadljudskim naporima hrvatskim braniteljima uspjelo je obraniti se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, držati više od 70 kilometara crte obrane, iako su bili u potpunom okruženju Armije BiH. Više od dva desetljeća istina o stradanju Hrvata Kiseljaka i Lepeničke doline ne dopire do javnosti, a još manje pravosuđa koje je ostalo slijepo i nijemo na hrvatske žrtve, upozoreno je i prilikom obilježavanja 23 obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju.

{jlex}picasa:114258804164824292576/VisnjicaGaj2016{/jlex}

ap|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.