× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Vareš

399672736_829871409148506_5842347628329129344_n.jpg

Za zločine, progon i spaljena hrvatska sela od Kopijara do Borovice i Duboštice i dalje nema optužnica

Misom zadušnicom koju je u župnoj crkvi sv. Mihovila u Varešu za duše poginulih i nestalih branitelja i civila predvodio fra Mato Topić,ratni vareški župnik, polaganjem vijenaca ispred Središnjeg spomen obilježja ispred župne crkve te svečanom akademijom na kojoj se govorilo o razmjerima progona i zločina nad Hrvatima Vareša u proteklom Domovinskom ratu, obilježena je 30 obljetnica progona Hrvata iz ovog mjesta u kojemu su prije rata bili većina.

Fra Mato se u svojoj propovijedi osvrnuo na teške lomove u duši vareških Hrvata koji su se dogodili prije 30 godina, na poniženja, na osjećaj napuštenosti.

„U Varešu je tada ostalo samo 700 Hrvata, najveći dio, 7,5 tisuća je protjeran, i većina je završila u Kiseljaku i Kreševu, manji dio u Republici Srpskoj, Njemačkoj. Obitelji su razdvojene, mnogi su ubijeni, ponižavani, bili su žrtve raznih zlodjela od kojih su neki počinjeni i zbog zločina koje Hrvati Vareša nisu počinili. Ovdje se još jednom moglo vidjeti kako žrtva postaje najokrutniji nasilnik“ , podsjetio je u propovijedi ratni vareški župnik.

Obilježavanje godišnjice progona Hrvata iz vareškog kraja organizirala je Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Po riječima Dražene Klarić, predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vareša, najteži dan za Hrvate vareškog kraja bio je 02. studeni.

„18. listopada sravnjeno je selo Kopijari, 21. i 22. listopada Budelji, a potom i brojna druga sela u kojima su živjeli Hrvati. Imamo 125 poginulih civila i bojovnika. Za te zločine ni 30 godina poslije nitko nije odgovarao. Ako činjenica da je od 10 tisuća Hrvata ovdje u ratu ostalo njih samo 700 nije etničko čišćenje ja ne znam šta je onda“, kazala je Klarić.

400041874_829871299148517_7658126046701344147_n.jpg

Na razmjere zločina i stradanja Hrvata Vareša osvrnula se i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.“ Prije 30 godina u samo nekoliko dana cijeli je jedan narod izbrisan s ovih prostora“, kazala je Bradara koja je predvodila izaslanstvo dužnosnika HNS- a BiH na obilježavanju 30 obljetnice progona Hrvata Vareša. Uz hrvatske dužnosnike žrtvi poginulih i nestalih poklonio se i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i Oružanih snaga BiH.

O ratnim egzodusu vareških Hrvata govorilo se i na svečanoj akademiji. Nakon načelnika ove općine Zdravka Maroševića koji je stradanja Hrvata usporedio s onima koje zadnjih dana vidimo u pojasu Gaze, posebno emotivna u svome obraćanju bila je Dražena Klarić, predsjednica udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja. Istaknula je kako se napadom na Kopijare nad dotad mirnim Varešom nadvio zloduh rata koji se nastavio progonom i ubojstvima u Borovici, Duboštici i drugim mjestima da bi se svo hrvatsko stanovništvo 02.studenog slilo u grad kada za Hrvate Vareša počinje tada vrijeme patnje i neizvjesnosti. O žrtvi koji su podnijeli hrvatski branitelji okupljeni u Brigadi HVO- a

„ Bobovac“ između Armije RBiH i VRS govorio je ratni zapovjednik brigadir Mario Andrić. Naglasio je kako je teško je naći primjer poput Vareša gdje su pripadnici HVO- a u maloj enklavi na Daštanskom bili između dvije vojske, završivši rat s čak 7, 7 posto poginulih pripadnika od kojih neki i po pet mjeseci nisu izlazili iz rovova. „Zapitajmo se jesmo li ponaosob učinili dovoljno za pravdu i istinu. Naše žrtve, naša povijest nas obavezuju da ustrajemo i na buduće generacije prenosimo važnost podnesene žrtve“ , kazao je Andrić.

Od gostiju, na akademiji se obratila i predjednica Federacije BiH Lidija Bradara. Svojim je dolaskom kaže došla dati potporu vareškim Hrvatima u borbi za pravdu i istinu koje su i dalje nedostižne i slijepe za hrvatske žrtve. „ Sve što smo danas čuli potvrđuje nam da je

Vareš otvorena rana. Danas sam tu dati vam ne samo političku već i ljudsku i krščansku podršku“ , kazala je Bradara.

U skopu programa obilježavanja 30. obljetnice progona Hrvata Vareškog kraja predstavljena je i knjiga „Vareške suze“. autorica Greta Filipović u knjizi opisuje svoje bolno i traumatično iskustvo žrtve silovanja, jednog od brojnih zločina počinjenih nad Hrvatima Vareša. Mnogi su autorici čestitali na hrabrosti progovoriti o bolnoj temi zločina čije su žrtve i žene Vareša.

Ana Popović/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Vareš

399672736_829871409148506_5842347628329129344_n.jpg

Za zločine, progon i spaljena hrvatska sela od Kopijara do Borovice i Duboštice i dalje nema optužnica

Misom zadušnicom koju je u župnoj crkvi sv. Mihovila u Varešu za duše poginulih i nestalih branitelja i civila predvodio fra Mato Topić,ratni vareški župnik, polaganjem vijenaca ispred Središnjeg spomen obilježja ispred župne crkve te svečanom akademijom na kojoj se govorilo o razmjerima progona i zločina nad Hrvatima Vareša u proteklom Domovinskom ratu, obilježena je 30 obljetnica progona Hrvata iz ovog mjesta u kojemu su prije rata bili većina.

Fra Mato se u svojoj propovijedi osvrnuo na teške lomove u duši vareških Hrvata koji su se dogodili prije 30 godina, na poniženja, na osjećaj napuštenosti.

„U Varešu je tada ostalo samo 700 Hrvata, najveći dio, 7,5 tisuća je protjeran, i većina je završila u Kiseljaku i Kreševu, manji dio u Republici Srpskoj, Njemačkoj. Obitelji su razdvojene, mnogi su ubijeni, ponižavani, bili su žrtve raznih zlodjela od kojih su neki počinjeni i zbog zločina koje Hrvati Vareša nisu počinili. Ovdje se još jednom moglo vidjeti kako žrtva postaje najokrutniji nasilnik“ , podsjetio je u propovijedi ratni vareški župnik.

Obilježavanje godišnjice progona Hrvata iz vareškog kraja organizirala je Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Po riječima Dražene Klarić, predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vareša, najteži dan za Hrvate vareškog kraja bio je 02. studeni.

„18. listopada sravnjeno je selo Kopijari, 21. i 22. listopada Budelji, a potom i brojna druga sela u kojima su živjeli Hrvati. Imamo 125 poginulih civila i bojovnika. Za te zločine ni 30 godina poslije nitko nije odgovarao. Ako činjenica da je od 10 tisuća Hrvata ovdje u ratu ostalo njih samo 700 nije etničko čišćenje ja ne znam šta je onda“, kazala je Klarić.

400041874_829871299148517_7658126046701344147_n.jpg

Na razmjere zločina i stradanja Hrvata Vareša osvrnula se i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.“ Prije 30 godina u samo nekoliko dana cijeli je jedan narod izbrisan s ovih prostora“, kazala je Bradara koja je predvodila izaslanstvo dužnosnika HNS- a BiH na obilježavanju 30 obljetnice progona Hrvata Vareša. Uz hrvatske dužnosnike žrtvi poginulih i nestalih poklonio se i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i Oružanih snaga BiH.

O ratnim egzodusu vareških Hrvata govorilo se i na svečanoj akademiji. Nakon načelnika ove općine Zdravka Maroševića koji je stradanja Hrvata usporedio s onima koje zadnjih dana vidimo u pojasu Gaze, posebno emotivna u svome obraćanju bila je Dražena Klarić, predsjednica udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja. Istaknula je kako se napadom na Kopijare nad dotad mirnim Varešom nadvio zloduh rata koji se nastavio progonom i ubojstvima u Borovici, Duboštici i drugim mjestima da bi se svo hrvatsko stanovništvo 02.studenog slilo u grad kada za Hrvate Vareša počinje tada vrijeme patnje i neizvjesnosti. O žrtvi koji su podnijeli hrvatski branitelji okupljeni u Brigadi HVO- a

„ Bobovac“ između Armije RBiH i VRS govorio je ratni zapovjednik brigadir Mario Andrić. Naglasio je kako je teško je naći primjer poput Vareša gdje su pripadnici HVO- a u maloj enklavi na Daštanskom bili između dvije vojske, završivši rat s čak 7, 7 posto poginulih pripadnika od kojih neki i po pet mjeseci nisu izlazili iz rovova. „Zapitajmo se jesmo li ponaosob učinili dovoljno za pravdu i istinu. Naše žrtve, naša povijest nas obavezuju da ustrajemo i na buduće generacije prenosimo važnost podnesene žrtve“ , kazao je Andrić.

Od gostiju, na akademiji se obratila i predjednica Federacije BiH Lidija Bradara. Svojim je dolaskom kaže došla dati potporu vareškim Hrvatima u borbi za pravdu i istinu koje su i dalje nedostižne i slijepe za hrvatske žrtve. „ Sve što smo danas čuli potvrđuje nam da je

Vareš otvorena rana. Danas sam tu dati vam ne samo političku već i ljudsku i krščansku podršku“ , kazala je Bradara.

U skopu programa obilježavanja 30. obljetnice progona Hrvata Vareškog kraja predstavljena je i knjiga „Vareške suze“. autorica Greta Filipović u knjizi opisuje svoje bolno i traumatično iskustvo žrtve silovanja, jednog od brojnih zločina počinjenih nad Hrvatima Vareša. Mnogi su autorici čestitali na hrabrosti progovoriti o bolnoj temi zločina čije su žrtve i žene Vareša.

Ana Popović/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.