Za ubojstvo 64 hrvatska civila i vojnika osuđen samo jedan vojnik, po zapovjednoj odgovornosti nitko
Zbog stravičnog pokolja nad 64 Hrvata u Križančevu Selu pokraj Viteza kojeg su 22. procinca 1993. Godine počinili pripadnici Armije R biH Sud BiH danas je nepravomoćno na 20 godina zatvora osudio Almira Sarajlića, pripadnika 325. brdske brigade Armije R BiH . Ostalih sedam pripadnika Armije R BiH koji su bili obuhvaćeni optužnicim oslobođeni su. Među njima i Ibrahim Purić, zapovjednik 325. brdske brigade Armije RBiH i zapovjednik Taktičke grupe Sjever 3. Korpusa Armije RBiH, Ibrahim Tarahija zapovjednik III. bataljona 325. brdske brigade , Nijaz Sivro, pomoćnik zapovjednika za sigurnost, Rušit Nurković, pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja i predsjednik Komisije za razmjenu, a optužbi za ratne zločine nad zarobljenim pripadnicima HVO-a i civilima osobođeni su i Šaćir Omanović, Sadik Omanović i Kasim Kavazović, pripadnici 325. brdske brigade Armije R BiH.
„Žalosno je da su ti ljudi oslobođeni optužbi, a da je osuđen samo jedan pripadnik brigade Armije R BiH na doduše prilično visoku kaznu, ali samo jedan osuđeni je zaista žalosno i daleko od pravde za kojom vape žrtve Križančeva Sela“, kazao nam je Jozo Stojak Mungos, predstavnik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata u Središnjoj Bosni. Prema nepravomoćnoj presudi Suda BiH za najmasovniji zločin nad Hrvatima u proteklom ratu krivim je proglašen samo jedan vojnik, dok po zapovjednoj odgovornosti nije osuđen nitko.
Gorak okus nepravde preplavio je obitelji žrtava kao i svih koji prate odnos pravosuđa prema hrvatskim žrtvama u proteklom ratu. Iščitavajući prvu donesenu presudu za zločine u Križančevu Selu, nepravomoćnu doduše, dalo bi se zaključiti da je jedan vojnik Armije R BiH, Almir Sarajlić upao u seloi pobio 64 osobe, mnoge od njih masakrirao, bez da mu je to netko naredio ili mu pomogao u ubijanju zarobljenika i civila koje je zatekao u njihovim domovima. Pravde za „Krvavi Badnjak“ u Vitezu nema ni nakon skoro tri desetljeća.
Podjećamo, Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik Omanović, Šaćir Omanović i Kasim Kavazović optužnicom Tužiteljstva BiH koja je podignuta 5.veljače.2019. godine teretili su se za počinjenje krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZBiH), a optuženi Ibrahim Purić i krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke a), b), c) i f) KZBiH.
U optužnici je, između ostalog, stajalo da su za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između Armije Republike RBiH prilikom unaprijed isplaniranog i pripremljenog napada na vojnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, općina Vitez, u kojem je strijeljano najmanje dvanaest 12 vojnika HVO-a, koji su se prethodno predali, te lišene života dvije žene hrvatske nacionalnosti koje nisu sudjelovale u borbama, postupali protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, kao i Dopunskog protokola I uz Ženevsku konvenciju o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba.
Većina navoda iz optužnice nije potvrđena u postupku za kojeg svjedoci Tužiteljstva navode da je odavno otišao u krivom smjeru te da njime neće biti dokazani razmjeri stravičnih zločina počinjenih nad 64 Hrvata u Križančevu Selu. Nepravomoćna presuda koja je izrečena danas te je strahove nažalost potvrdila.
artinfo.ba
