Najbliža sigurna kuća je u Zenici, iskorake u privremenom zbinjavanju žrtava nasilja napravili Vitez i Jajce

Sve veća potreba za sigurnim kućama pokazatelj je sve veće nesigurnosti društva u kojem živimo jer žena kao i bilo koja druga osoba, a posebno djeca, trebaju se osjećati sigurnim ponajprije u svoja četiri zida. Ipak, pitanje otvaranja sigurnih kuća posebno je aktualizirano nakon nedavnog brutalnog ubojstva Nizame Hećimović u Gradačcu te još niza drugih slučajeva nasilnog ponašanja u kojima su žrtve žene.

Žene žrtve nasilja s područja općina Kantona Središnja Bosna najbližu sigurnu kuću imaju u Zenici. Njezina vrata uvijek su otvorena za sve žrtve nasilja koje prema procjeni stručnjaka, uglavnom iz Centara ili Službi za socijalni rad, trebaju ovakav vid privremene zaštite, potvrdila nam je Sabiha Husić, direktorica Udruženja „Medica“ iz Zenice.

„Žrtvama nasilja naša organizacija pomaže već 30 godina. Dio te pomoći je i sigurna kuća u kojoj imamo 30 kreveta. Jedan je to od načina pomoći i zbrinjavanja žrtava nasilja. Otvorena je za žrtve s područja Zeničko- dobojskog ali i Srednjobobosanskog kantona s kojim imamo potpisan Protokol o suradnji. Vrata naše sigurne kuće otvorena su i žrtvama nasilja iz drugih kantona u Federaciji BiH jer nama je zaštita žrtve najvažnija, važnija i od činjenice da se zakoni koji tretiraju oblast zaštite žrtava u obitelji ne provode, pa ni u dijelu njegova financiranja u kojemu je F BiH obvezna financirati rad sigurnih kuća u iznosu od 70 posto, a kantoni preostalih 30 posto“, kaže direktorica zeničkog Udruženja „Medica“ koja nam iznosi i novčani pokazatelj po kojem jedan dan u sigurnoj kući stoji tek 15 KM.

O otvaranju sigurne kuće kao privremenog oblika pomoći i zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji i na području KSB se razmišlja, ali rješenja zasad nema. „Na području KSB nemamo sigurnu kuću, u Jajcu i Vitezu postoje stanovi u koji se sklanjaju žrtve nasilja i takav oblik zbirnjavanja smo tražili i mi u Kiseljaku. Nadamo se da ćemo ga uskoro i dobiti“, kaže Ivan Ilijašević, djelatnik Službe za socijalni rad u Kiseljaku.

Po njegovu kao i mišljenju direktorice Udruženja „Medica“, uz sigurne kuće kao privremeno rješenje za žrtvu nasilja, izuzetno je važno raditi na prevenciji i edukaciji svih koji su uključeni u sustav zaštite žrtava nasilja.

„Od policije do pravosuđa, svi koji su dio sustava trebaju znati kako najbrže i najbolje reagirati kako bi se zaštitila žrtva i spasio njezin život. Isto tako od izuzetne je važnosti raditi na prevencijI uz psiho socijalnu pomoć kako žrtvi tako i onima koji su skloni nasilničkom ponašanju. Mi u Centrima, odnosno Službama za socijalni rad uglavnom se bavimo posljedicama nasilničkog ponašanja, rijetko prevencijom i edukacijom koje bi nam kao i ustanovama koje se bave mentalnim zdravljem trebale biti prioritet. Uz kroničan nedostatak zaposlenih, prije svega stručnjaka kao što su psiholozi, mi smo prisiljeni baviti se najvećim dijelom administracijom, puno više nego svojim primarnim poslovima socijalne zaštite koja uključuje i zaštitu žrtvava nasilja“, kaže nam Ilijašević.

Uz prevenciju i edukaciju važna je i potpora društva u odnosu prema žrtvi i sustavu pomoći žrtvama.

„Ljudi će vam reći da ih je strah nasilnika i ja to razumijem. Ali s tim se strahovima valja boriti. Mi se s njima borimo već 30 godina uz vrlo malo podrške društva. Kad o njoj govorimo svakako bi izdvojila privatnu visokoškolsku ustanovu u Travniku, jedinu koja je pokrenula akcije pomoći našem projektu sigurne kuće. I nije toliko važno koliko je sredstava skupljeno, važno je da smo prepoznati i da su shvatili važnost onoga što radimo, a to je da pružamo zaštitu žrtvi nasilja onda kada joj je ona najpotrebnija“, zaključuje Mediha Husić, direktorica Udruženja „Medica“ iz Zenice.

Potpora društva, naglašava Ivan Ilijašević iz Službe za socijalni rad u Kiseljaku, naročito je potrebna ženama koje su ekonomski ovisne o nasilniku. Njima smatra treba dati prednost u zapošljavanju, pomoći im u obrazovanju ili prekvalifikaciji kako bi postale ekonomski neovisne.

Dakle, problem nasilja u obitelji rješava se samo izgradnjom sustava spremnog reagirati brzo i učinkovito te zaštiti žrtvu. Sustava u kojem su sigurne kuće tek dio rješenja a njihova povećana potreba pokazatelj nesigurnosti društva u kojem živimo, slažu se naši sugovornici.

AP/artinfo.ba