Na taj dan nastoji se pojačati svijest o nužnosti pomaganja osobama u potrebi, ali i odati počast onima koji pomažu.

Prema ocjeni djelatnika humanitarnih organizacija koje djeluju u BiH, solidarnost bh. građana je na zavidnoj razini, bez obzira na to što su prosječnog stanovnika Bosne i Hercegovine dodatno osiromašile pandemija koronavirusa, migrantska kriza i ekonomske posljedice rata u Ukrajini.

- Građani zaista žele pomoći onima koji su u potrebi većoj nego oni sami. Sve je veći broj humanitarnih organizacija i apela za pomoć - istaknuo je u razgovoru za Fenu tajnik Crvenoga križa Grada Mostara Alen Kajtaz.

On je ustvrdio da je broj korisnika u konstantnom porastu i da ta brojka neće skoro stati.

- Broj korisnika raste, jer smo bili suočeni s korona-krizom, zatim krizom u Ukrajini koji je produbio prethodnu krizu. Također je veliki broj ljudi koji sa svojim primanjima ne mogu osigurati one neophodne potrepštine za normalan život. Cijene i dalje rastu, što sve utječe na kvalitetu života i nažalost, bojim se da ovo neće stati u dogledno vrijeme - kazao je Kajtaz.

Najugroženiji Romi, osobe s invaliditetom, raseljene, stare i nezaposlene osobe

Po riječima voditelja projekata Caritasa BiH Miroslava Valente, velika većina građana u BiH može se na određen način smatrati siromašnim, a dosta njih uspijeva preživjeti zahvaljujući potpori i financijskim dotacijama članova obitelji iz inozemstva.

- Tu su naravno i umirovljenici. Ako se uzme u obzir da najveći broj umirovljenika prima minimalnu mirovinu od 530 KM, većinu ih se može smatrati siromašnima, posebice u uvjetima rasta cijena energenata, životnih namirnica i sve veće inflacije - kazao je voditelj projekata pri Caritasu BiH.

Pored umirovljenika, iskustva humanitarnih djelatnika govore kako su najugroženije kategorije društva Romi, osobe s invaliditetom, raseljene osobe, porodice s više djece, nezaposlene i niskokvalificirane mlade osobe.

- Sukladno tome i zahtjevi za vrstu pomoći su različiti, od potrebe za osnovnim prehrambenim namirnicama, preko odjeće, sredstava za higijenu, do zamolbe za pomoć u liječenju (što je posebno izraženo u posljednjim godinama), do pomoći u financiranju osnovnih sredstava za ogrjev, pomoć u plaćanju električne energije, te popravku ili izgradnju stambenih objekata - navodi Valenta.

Solidarnosti ne manjka

Kada je u pitanju solidarnost stanovnika u BiH s onima kojima je pomoć potreba, Valenta ističe kako postoji veliki broj ljudi koji su spremni pružiti pomoći, no postoji i značajan broj osoba kojima je pomoć potrebna, pa se ponekad može steći pogrešan dojam kako solidarnosti nema dovoljno.

Iz Minoresa, mostarske udruge koja pomaže beskućnicima i osobama u stanju socijalne potrebe, ističu kako su ponosni na činjenicu da već jedanaestu godinu koliko djeluju, svaka njihova akcija ima veliku podršku javnosti.

"Kada god odemo u javnost s određenom akcijom, feedback sugrađana je nevjerojatno snažan. Po tom pitanju smo jako zahvalni", navode iz Minoresa.

Iz te udruge napominju da se u usporedbi s Europom, u BiH slabo vrednuje volontiranje, a iz Caritasa BiH ističu kako je potrebno zakonski regulirati volonterski rada.

Izmjene Zakona o PDV-u

Jedno od zakonskih rješenja koje bi trebalo olakšati posao humanitarnih djelatnika u BiH, je oslobađanje plaćanja PDV-a na hranu koja se donira.

Kajtaz je kazao kako je to korak u pravom smjeru, ali upozorava da je od plaćanja PDV-a oslobođena samo donirana hrana koja je tri dana pred istekom roka.

- Nadam se da će u budućnosti od plaćanja PDV-a biti oslobođena sva donirana hrana bez obzira na rok. Takvo rješenje posebno je donijeti u interesu javnih kuhinja – dodao je.

Svi sugovornici iskoristili su ovu prigodu da zahvale svim volonterima koji nesebično doniraju svoje vrijeme i rad kako bi olakšali život onima kojima je svaka pomoć itekako dobrodošla.