× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Mišurić-Ramljak za "Večernji"

ramljak nova

Mladen Mišurić Ramljak za Večernji list u povodu Dana općine

Mjesto istinski ugodnog življenja gradi se na svim poljima

U povodu Dana općine Kiseljak koji se slavi 20. srpnja o političkim i međunacionalnim odnosima u Kiseljaku, investicijama ali i brizi za čovjeka „Večernji list“ je razgovarao s načelnikom ove srednjobosanske općine Mladenom Mišurućem Ramljakom. Potvrdio je da je Kiseljak veliko gradilište, politički je stabilna sredina, te da se aktivno i na svim poljima radi na planu izgradnje mjesta ugodnog življenja.

VL: Općina Kiseljak 20. srpnja slavi 779. rođendan, u spomen na prvi sačuvan pisani trag o postojanju Kiseljaka kao naseljenog mjesta, povelju kralja Bele IV., darovnicu o gradnji crkve u Rotilju, koja sa čuva u Arhivu BiH. Za početak, jesu li svi nekadašnji prijepori oko proslave Dana općine postali dio prošlosti, mislim na bojkot pojedinih bošnjačkih dužnosnika koji su odbijali nazočiti proslavi jer istog dana i župa Kiseljak slavi svog nebeskog zaštitnika, Svetog Iliju Proroka?

Mišurić Ramljak: Međunacionalna ili politička situacija u Kiseljaku je dobra, stabilna, i takva je bila i u vrijeme kad smo imali puno više otvorenih pitanja i problema, pa i ovo koje spominjete. Nerijetko su nažalost mediji, pogotovo sarajevski, bili ti koji su tražili senzacije i oko određenih prijepora pravili skandale, a od Kiseljaka „grad slučaj“. Međutim, poštovanja među predstavnicima stranaka je bilo uvijek pa i onda kad se ne slažemo. Ono najvažnije, građani bilo koje vjere i nacije zbog toga nisu trpili, dapače. Trenutno HDZ BIH ima većinu u Vijeću no suradnja s predsjedateljem Japurom (SDA) je dobra kao i sa drugim vijećnicima svih stranaka. Naravno ne slažemo se uvijek ali i konstruktivna oporba je uvijek poželjna. Što se Dana općine tiče, tu više dvojbe nema, uvijek se slavio i slavit će se 20.srpnja.

VL:Prije nego što se okrenemo razgovoru o projektima i životnim pitanjima i problemima Kiseljačana, od proteklog rata Kiseljak čini se vuče hipoteku sredine u kojoj se jednom narodu uskraćuju neka prava. Iako stanje na terenu sve te optužbe demantira, takve informacije teško dopiru do javnosti. Navedite nam neke od primjera koji potvrđuju da je Kiseljak tolerantniji od mnogih općina i gradova u BiH, posebno onih koji o njemu šire negativnu kampanju ?

Mišurić Ramljak: Ne znam tko širi takve priče, a iskreno da Vam kažem, i ne zanima me. Nas u Kiseljaku zanima samo Kiseljak, naši uspjesi kao i problemi, a koji su opet zajednički bez obzira na, kako sam već kazao, vjeru ili naciju. Trudimo se odgovoriti na potrebe svih građana, ravnomjerno razvijati sve dijelove općine, imati sluha za sve ideje i potrebe i to se na terenu vidi, a još važnije, to građani uvjeren sam, osjete.

VL: Zanimljiv detalj našao se u programu obilježavanja Dana općine, a to je odavanje počasti žrtvama proteklog rata. Čini mi se da je Kiseljak među prvima napravio iskorak u smislu da se počast odaje i hrvatskih i bošnjačkim žrtvama. Je li pravo na istinu svim narodima čiji su pripadnici stradali u ratu put kojim BiH može krenuti sa suočavanjem s prošlošću radi gradnje trajnog mira na ovim prostorima?

Mišurić Ramljak: Nismo prvi ali vjerojatno među prvima. Postoje brojni pozitivni primjeri pravog suživota diljem BiH, u Središnjoj Bosni pogotovo, samo oni javnosti nisu zanimljivi. Skandali su uvijek primamljiviji. Međusobno uvažavanje je jedini put, i naroda i pojedinaca.

 

DJI_0072.JPG

Foto: Artinfo.ba

VL: Dan općine prilika je rezimirati urađeno u proteklih godinu dana te iznijeti planove budećeg rada i djelovanja, među ostalim i plan završetka započetih i započinjanja nekih novih projekta. Koji su to projekti koji su u Kiseljaku u proteklih godinu dana, započeti, privedeni kraju , a koji su prošli jednu značajnu fazu u realizaciji?

Mišurić Ramljak: Kiseljak je jedno veliko gradilište. Doslovno u svakom dijelu općine imamo barem po jedan kapitalni projekt. Nova zgrada Doma zdravlja se zaista izdvaja, kako zbog važnosti, nužnosti preseljenja jer je stara na izdisaju ali i zbog veličine investicije. Dom zdravlja će biti jedan od većih u državi i završetak je planiran naredne godine. Aktivno se radi i u novoj, drugoj poslovnoj zoni u Azapovićima, Lepenica. Ne zaboravljamo naravno ni poslovno zonu na Brestovskom. Polako pripremamo teren i za izgradnju Zone sporta i rekreacije kao i brojne druge projekte.

 

DJI_0064.JPG

 

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Hoće li nakon opremanja zgrade biti dovoljno kadra koji će unaprijediti razinu primarne zdravstvene zaštite u ovoj općini, ali i otvoriti perspektivu za osiguranje novih zdravstvenih usluga koje će Kiseljaku omogućiti da postane regionalni zdravstveni centar?

Mišurić Ramljak: Plan nam je upravo to i na njemu se aktivno radi godinama, od gradnje, nabavke opreme do potrebnog koji je i najvažniji. Općina Kiseljak već financira studente medicine s naše općine, trudi se privući i aktivan medicinski kadar, pa i iz drugih općina. Sve više imamo i specijalističkih pregleda. Sve ovo će pomoći prilagodbi za otvorenje nove zgrade.

VL: U kojoj fazi je projekt gradnje velike obilaznice u Kiseljaku, jer prometne gužve su svakodnevica Kiseljaka budući da magistralna cesta prolazi gradskim središtem?

Mišurić Ramljak: Kiseljak je oduvijek okrenut gospodarstvu i razvoju. Uvijek je bio vrlo prometno mjesto i cesta kroz središte grada je ustvari jedna od najprometnijih u BiH i ta magistralna cesta zahtijeva veća ulaganja i nakon što se završi projekt obilaznice čiji investitor je Vlada Federacije odnosno JP Ceste FBIH. Napredak se vidi, od mosta, kružnog toka, a nadamo se kako će se sredstva iznaći i za tunel koji je projektom planiran.

DJI_0067.JPG

 

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Brojni su Kiseljačani pozitivno reagirali na prodaju Hotela „Dalmacija“ vlasnicima tvrtke „Robot“, poduzetnicima koji korijene vuku iz Kiseljaka. Koliko možemo biti sigurni da će novi vlasnik zaista pokrenuti kapacitete banjskog lječilišta po kojemu je Kiseljak prije rata bio prepoznatljiv?

Mišurić Ramljak: Uvjeti su jasno postavljeni, kupac ih je svjestan , a s realizacijom preuzetih planova se već počelo. Godinama smo pokušavali pronaći zainteresiranog, adekvatnog kupca, pogotovo na našim prostorima ali i u okolnim državama. Međutim, većina bi zbog jako kompleksnih vlasničkih odnosa ali i dugogodišnjih pravnih sporova koje prate ovaj predmet, na koncu odustala. Stoga me veseli da vlasnici Robota nisu, da imaju jasan plan vraćanja starog sjaja „Dalmaciji“. Osim imena, i namjena hotela ostaje ista i tu nema zabune.

 

DJI_0060.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Privatizacija „Sarajevskog kiseljaka“ svojedobno je ocijenjena kao jedna od najuspješnijih u BiH. Kakvo je stanje u ovom poduzeću trenutačno, budući da svoj razvoj bazira na iskorištavanju prirodne mineralne vode po kojoj je Kiseljak i dobio ime?

Mišurić Ramljak: „Sarajevski kiseljak“ je privatna tvrtka, dio velike grupacije no Općina Kiseljak naravno prije svega zbog radnika, koncesije, našeg prirodnog bogatsva prati stanje, u mjeri u kojoj na to imamo pravo. Dio uprave u Kiseljaku je također mijenjan, i zasad imamo korektne i dobre odnose. Osjeti se i pojačano ulaganje kada je u pitanje društveni život odnosno sport i kultura i nadam se da će ti odnosi biti još bolji na obostranu korist.

VL: U kojim oblastima ova općina vidi perspektivu svojeg razvoja, je li turizam jedna od njih?

Mišurić Ramljak: Turizam je nešto na čemu tek trebamo raditi. Mi jesmo prometna općina sa dobrim smještajnim kapacitetima, ugostiteljskom ponudom. no za neku turističku strategiju tek se trebamo odlučiti. Prednost nam je blizina brojnih turistički zanimljivih mjesta od Sarajeva, Visokog, Travnika, Sa malo većom ponudom unutar samog Kiseljaka, mislim da i na ovom polju imamo šanse. No gospodarstvo, „punjenje“ poslovnih zona je i dalje najveća mogućnost daljnjeg razvoja koju povećava opet blizina glavnog grada, autocesta, velika prometnost i sl.

 

DJI_0074.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: U kojoj fazi je gradnja poslovne zone u Azapovićima, u blizini priključka na koridor Vc u Lepenici?

Mišurić Ramljak: Radimo infrastrukturu odnosno nastojimo osigurati sve potrebne preduvjete za investitore odnosno parcele koje se polako pune. Pristupna cesta je završena, zemljani radovi su u tijeku, potražnje ima što je najvažnije ali i ozbiljnih investitora koji će uskoro biti poznati i javnosti.

VL: Do kraja godine u Kiseljaku, u naselju Lug otvara se Caritasov dom za stare i nemoćne osobe, vrtić, prostorije Caritasa. Što će ova investicija značiti Kiseljaku?

Mišurić Ramljak: I ovo je privatna i vrlo značajna investicija koju Općina prati od početka, trudi se pomoći i ubrzati radove kako god može pogotovo sada kada je projekt na samom kraju. Centar će biti višenamjenski, od brige o starima što je jako bitno, do vrtića što je neprocjenjivo za svako naselje. Mogu reći da će Centar predstavljati i jedan životni ciklus, a okruženje naselja Gromiljak gdje je smješten, je prekrasno za provoditi djetinjstvo kao i starost. Raduje nas što je „Caritas“ za jedan ovakav projekt izabrao upravo Kiseljak.

VL: Ostavimo li po strani investicije i ulaganja u projekte, koliko se u Kiseljaku vodi briga o ljudima, počevši od djece predškolske i školske dobi, preko studenata sve do osoba treće životne dobi, uz naravno stalnu brigu za najosjetljivije kategorije, djecu s poteškoćama u razvoju, pojedince i obitelji u stanju socijalne potrebe, umirovljenike? Koje programe okrenute isključivo običnom čovjeku biste izdvojili, projekte i programe koji Kiseljak čine sredinom okrenutom njegovim stanovnicima?

Mišurić Ramljak: Kiseljak ima jasnu politiku, čovjek je na prvom mjestu i cilj je od općine učiniti istinsko mjesto ugodnog življenja. To podrazumijeva rad i djelovanje na „svim frontima“. Između ostaloga sufinanciranje vrtića, ulaganje u školske objekte, iznos sukladno mogućnostima izdvaja se i za svako rođeno dijete, podržavamo koliko god možemo svaku ideju iz oblasti kulture i spora. Što se osoba u stanju potrebe tiče, naša Služba za socijalnu skrb radi odličan posao i zaista nastojimo pomoći svima. Posebno izdvajam udrugu Naša djeca kao i Centar za edukaciju i rehabilitaciju u sklopu kojeg djeluje podružnica centra Duga koji pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju a koji su nam posebno važni kao i njihove potrebe. Potrudili smo im opremiti i radno okupacijske terapije, posebno namijenjene starijim korisnicima kako bi dobili priliku biti što angažiraniji i uključeniji u društvo. Centar za mentalno zdravlje također dobro radi ali i brojne druge privatne investicije od staračkog doma do brojnih drugih inicijativa.

 

DJI_0024.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Bez obzira na sve navedeno, Kiseljak nije kao ni druge sredine zaobišao trend odlaska. Ima li načina zaustaviti ga ili barem ublažiti?

Mišurić Ramljak: Ovaj trend je aktualan u cijelom svijetu a mi u BiH smo premali da konkuriramo uvjetima Europske unije ili drugih prostora pogotovo uz uvijek složenu političku situaciju koja otežava svako djelovanje pa i život. Jedini način je konstantan rad i trud da se ljudima osiguraju što bolji uvjeti za rad, djelovanje, i život a mi to zaista radimo. Ljudi odlaze ali poneko se i vrati, a većina se ugodno iznenadi onime što vidi.

VL: Koliko je stopa nezaposlenosti u Kiseljaku, ima li posla, ali i radnika kojih je tržištu rada u BiH sve manje?

Mišurić Ramljak: O brojkama je nezahvalno govoriti jer mislim da ne predstavljaju realno stanje koje je dosta konfuzno s obzirom da nezaposlenih ima a svjedoci smo svakodnevnih oglasa i potražnje za radnicima. Ova situacija će nadam se dovesti i do boljih uvjeta za radnike ali i potaknuti nezaposlene, pogotovo mlade, na dodatno usavršavanje.

VL: Ubrzan razvoj stanogradnje u značajnoj je mjeri promijenio izgled i sliku Kiseljaka koji je izrastao u jednu zaista urbanu sredinu. Nastavlja li se taj trend i dalje, a mnogi se pitaju i tko to kupuje stanove u Kiseljaku, s obzirom na rast cijena u stanogradnji?

Mišurić Ramljak: Trend se nastavlja, gradi se i dalje što znači da ima i potražnje. Brojni mladi bračni parovi iz okolnih općina kupuju stanove u Kiseljaku, nekretnine sve više uzimaju i ljudi koji su „vani“ a usmjerenost prema Sarajevu također ima prednosti.

VL: Je li je Kiseljak po Vama opravdao epitet mjesta ugodnog življenja i zbog čega je ova općina ugodna za život?

Mišurić Ramljak: To će najbolje reći Kiseljačanke i Kiseljačani. Ono što mogu tvrditi je da se trudimo, neki subjektivni dojam je da smo daleko ispred većine sredina u BIH, no nema odmora, Kiseljak nastavlja rasti na korist svih nas koji ovdje živimo ali i svih gostiju koji su uvijek dobrodošli.

AP/Večernji list

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Mišurić-Ramljak za "Večernji"

ramljak nova

Mladen Mišurić Ramljak za Večernji list u povodu Dana općine

Mjesto istinski ugodnog življenja gradi se na svim poljima

U povodu Dana općine Kiseljak koji se slavi 20. srpnja o političkim i međunacionalnim odnosima u Kiseljaku, investicijama ali i brizi za čovjeka „Večernji list“ je razgovarao s načelnikom ove srednjobosanske općine Mladenom Mišurućem Ramljakom. Potvrdio je da je Kiseljak veliko gradilište, politički je stabilna sredina, te da se aktivno i na svim poljima radi na planu izgradnje mjesta ugodnog življenja.

VL: Općina Kiseljak 20. srpnja slavi 779. rođendan, u spomen na prvi sačuvan pisani trag o postojanju Kiseljaka kao naseljenog mjesta, povelju kralja Bele IV., darovnicu o gradnji crkve u Rotilju, koja sa čuva u Arhivu BiH. Za početak, jesu li svi nekadašnji prijepori oko proslave Dana općine postali dio prošlosti, mislim na bojkot pojedinih bošnjačkih dužnosnika koji su odbijali nazočiti proslavi jer istog dana i župa Kiseljak slavi svog nebeskog zaštitnika, Svetog Iliju Proroka?

Mišurić Ramljak: Međunacionalna ili politička situacija u Kiseljaku je dobra, stabilna, i takva je bila i u vrijeme kad smo imali puno više otvorenih pitanja i problema, pa i ovo koje spominjete. Nerijetko su nažalost mediji, pogotovo sarajevski, bili ti koji su tražili senzacije i oko određenih prijepora pravili skandale, a od Kiseljaka „grad slučaj“. Međutim, poštovanja među predstavnicima stranaka je bilo uvijek pa i onda kad se ne slažemo. Ono najvažnije, građani bilo koje vjere i nacije zbog toga nisu trpili, dapače. Trenutno HDZ BIH ima većinu u Vijeću no suradnja s predsjedateljem Japurom (SDA) je dobra kao i sa drugim vijećnicima svih stranaka. Naravno ne slažemo se uvijek ali i konstruktivna oporba je uvijek poželjna. Što se Dana općine tiče, tu više dvojbe nema, uvijek se slavio i slavit će se 20.srpnja.

VL:Prije nego što se okrenemo razgovoru o projektima i životnim pitanjima i problemima Kiseljačana, od proteklog rata Kiseljak čini se vuče hipoteku sredine u kojoj se jednom narodu uskraćuju neka prava. Iako stanje na terenu sve te optužbe demantira, takve informacije teško dopiru do javnosti. Navedite nam neke od primjera koji potvrđuju da je Kiseljak tolerantniji od mnogih općina i gradova u BiH, posebno onih koji o njemu šire negativnu kampanju ?

Mišurić Ramljak: Ne znam tko širi takve priče, a iskreno da Vam kažem, i ne zanima me. Nas u Kiseljaku zanima samo Kiseljak, naši uspjesi kao i problemi, a koji su opet zajednički bez obzira na, kako sam već kazao, vjeru ili naciju. Trudimo se odgovoriti na potrebe svih građana, ravnomjerno razvijati sve dijelove općine, imati sluha za sve ideje i potrebe i to se na terenu vidi, a još važnije, to građani uvjeren sam, osjete.

VL: Zanimljiv detalj našao se u programu obilježavanja Dana općine, a to je odavanje počasti žrtvama proteklog rata. Čini mi se da je Kiseljak među prvima napravio iskorak u smislu da se počast odaje i hrvatskih i bošnjačkim žrtvama. Je li pravo na istinu svim narodima čiji su pripadnici stradali u ratu put kojim BiH može krenuti sa suočavanjem s prošlošću radi gradnje trajnog mira na ovim prostorima?

Mišurić Ramljak: Nismo prvi ali vjerojatno među prvima. Postoje brojni pozitivni primjeri pravog suživota diljem BiH, u Središnjoj Bosni pogotovo, samo oni javnosti nisu zanimljivi. Skandali su uvijek primamljiviji. Međusobno uvažavanje je jedini put, i naroda i pojedinaca.

 

DJI_0072.JPG

Foto: Artinfo.ba

VL: Dan općine prilika je rezimirati urađeno u proteklih godinu dana te iznijeti planove budećeg rada i djelovanja, među ostalim i plan završetka započetih i započinjanja nekih novih projekta. Koji su to projekti koji su u Kiseljaku u proteklih godinu dana, započeti, privedeni kraju , a koji su prošli jednu značajnu fazu u realizaciji?

Mišurić Ramljak: Kiseljak je jedno veliko gradilište. Doslovno u svakom dijelu općine imamo barem po jedan kapitalni projekt. Nova zgrada Doma zdravlja se zaista izdvaja, kako zbog važnosti, nužnosti preseljenja jer je stara na izdisaju ali i zbog veličine investicije. Dom zdravlja će biti jedan od većih u državi i završetak je planiran naredne godine. Aktivno se radi i u novoj, drugoj poslovnoj zoni u Azapovićima, Lepenica. Ne zaboravljamo naravno ni poslovno zonu na Brestovskom. Polako pripremamo teren i za izgradnju Zone sporta i rekreacije kao i brojne druge projekte.

 

DJI_0064.JPG

 

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Hoće li nakon opremanja zgrade biti dovoljno kadra koji će unaprijediti razinu primarne zdravstvene zaštite u ovoj općini, ali i otvoriti perspektivu za osiguranje novih zdravstvenih usluga koje će Kiseljaku omogućiti da postane regionalni zdravstveni centar?

Mišurić Ramljak: Plan nam je upravo to i na njemu se aktivno radi godinama, od gradnje, nabavke opreme do potrebnog koji je i najvažniji. Općina Kiseljak već financira studente medicine s naše općine, trudi se privući i aktivan medicinski kadar, pa i iz drugih općina. Sve više imamo i specijalističkih pregleda. Sve ovo će pomoći prilagodbi za otvorenje nove zgrade.

VL: U kojoj fazi je projekt gradnje velike obilaznice u Kiseljaku, jer prometne gužve su svakodnevica Kiseljaka budući da magistralna cesta prolazi gradskim središtem?

Mišurić Ramljak: Kiseljak je oduvijek okrenut gospodarstvu i razvoju. Uvijek je bio vrlo prometno mjesto i cesta kroz središte grada je ustvari jedna od najprometnijih u BiH i ta magistralna cesta zahtijeva veća ulaganja i nakon što se završi projekt obilaznice čiji investitor je Vlada Federacije odnosno JP Ceste FBIH. Napredak se vidi, od mosta, kružnog toka, a nadamo se kako će se sredstva iznaći i za tunel koji je projektom planiran.

DJI_0067.JPG

 

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Brojni su Kiseljačani pozitivno reagirali na prodaju Hotela „Dalmacija“ vlasnicima tvrtke „Robot“, poduzetnicima koji korijene vuku iz Kiseljaka. Koliko možemo biti sigurni da će novi vlasnik zaista pokrenuti kapacitete banjskog lječilišta po kojemu je Kiseljak prije rata bio prepoznatljiv?

Mišurić Ramljak: Uvjeti su jasno postavljeni, kupac ih je svjestan , a s realizacijom preuzetih planova se već počelo. Godinama smo pokušavali pronaći zainteresiranog, adekvatnog kupca, pogotovo na našim prostorima ali i u okolnim državama. Međutim, većina bi zbog jako kompleksnih vlasničkih odnosa ali i dugogodišnjih pravnih sporova koje prate ovaj predmet, na koncu odustala. Stoga me veseli da vlasnici Robota nisu, da imaju jasan plan vraćanja starog sjaja „Dalmaciji“. Osim imena, i namjena hotela ostaje ista i tu nema zabune.

 

DJI_0060.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Privatizacija „Sarajevskog kiseljaka“ svojedobno je ocijenjena kao jedna od najuspješnijih u BiH. Kakvo je stanje u ovom poduzeću trenutačno, budući da svoj razvoj bazira na iskorištavanju prirodne mineralne vode po kojoj je Kiseljak i dobio ime?

Mišurić Ramljak: „Sarajevski kiseljak“ je privatna tvrtka, dio velike grupacije no Općina Kiseljak naravno prije svega zbog radnika, koncesije, našeg prirodnog bogatsva prati stanje, u mjeri u kojoj na to imamo pravo. Dio uprave u Kiseljaku je također mijenjan, i zasad imamo korektne i dobre odnose. Osjeti se i pojačano ulaganje kada je u pitanje društveni život odnosno sport i kultura i nadam se da će ti odnosi biti još bolji na obostranu korist.

VL: U kojim oblastima ova općina vidi perspektivu svojeg razvoja, je li turizam jedna od njih?

Mišurić Ramljak: Turizam je nešto na čemu tek trebamo raditi. Mi jesmo prometna općina sa dobrim smještajnim kapacitetima, ugostiteljskom ponudom. no za neku turističku strategiju tek se trebamo odlučiti. Prednost nam je blizina brojnih turistički zanimljivih mjesta od Sarajeva, Visokog, Travnika, Sa malo većom ponudom unutar samog Kiseljaka, mislim da i na ovom polju imamo šanse. No gospodarstvo, „punjenje“ poslovnih zona je i dalje najveća mogućnost daljnjeg razvoja koju povećava opet blizina glavnog grada, autocesta, velika prometnost i sl.

 

DJI_0074.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: U kojoj fazi je gradnja poslovne zone u Azapovićima, u blizini priključka na koridor Vc u Lepenici?

Mišurić Ramljak: Radimo infrastrukturu odnosno nastojimo osigurati sve potrebne preduvjete za investitore odnosno parcele koje se polako pune. Pristupna cesta je završena, zemljani radovi su u tijeku, potražnje ima što je najvažnije ali i ozbiljnih investitora koji će uskoro biti poznati i javnosti.

VL: Do kraja godine u Kiseljaku, u naselju Lug otvara se Caritasov dom za stare i nemoćne osobe, vrtić, prostorije Caritasa. Što će ova investicija značiti Kiseljaku?

Mišurić Ramljak: I ovo je privatna i vrlo značajna investicija koju Općina prati od početka, trudi se pomoći i ubrzati radove kako god može pogotovo sada kada je projekt na samom kraju. Centar će biti višenamjenski, od brige o starima što je jako bitno, do vrtića što je neprocjenjivo za svako naselje. Mogu reći da će Centar predstavljati i jedan životni ciklus, a okruženje naselja Gromiljak gdje je smješten, je prekrasno za provoditi djetinjstvo kao i starost. Raduje nas što je „Caritas“ za jedan ovakav projekt izabrao upravo Kiseljak.

VL: Ostavimo li po strani investicije i ulaganja u projekte, koliko se u Kiseljaku vodi briga o ljudima, počevši od djece predškolske i školske dobi, preko studenata sve do osoba treće životne dobi, uz naravno stalnu brigu za najosjetljivije kategorije, djecu s poteškoćama u razvoju, pojedince i obitelji u stanju socijalne potrebe, umirovljenike? Koje programe okrenute isključivo običnom čovjeku biste izdvojili, projekte i programe koji Kiseljak čine sredinom okrenutom njegovim stanovnicima?

Mišurić Ramljak: Kiseljak ima jasnu politiku, čovjek je na prvom mjestu i cilj je od općine učiniti istinsko mjesto ugodnog življenja. To podrazumijeva rad i djelovanje na „svim frontima“. Između ostaloga sufinanciranje vrtića, ulaganje u školske objekte, iznos sukladno mogućnostima izdvaja se i za svako rođeno dijete, podržavamo koliko god možemo svaku ideju iz oblasti kulture i spora. Što se osoba u stanju potrebe tiče, naša Služba za socijalnu skrb radi odličan posao i zaista nastojimo pomoći svima. Posebno izdvajam udrugu Naša djeca kao i Centar za edukaciju i rehabilitaciju u sklopu kojeg djeluje podružnica centra Duga koji pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju a koji su nam posebno važni kao i njihove potrebe. Potrudili smo im opremiti i radno okupacijske terapije, posebno namijenjene starijim korisnicima kako bi dobili priliku biti što angažiraniji i uključeniji u društvo. Centar za mentalno zdravlje također dobro radi ali i brojne druge privatne investicije od staračkog doma do brojnih drugih inicijativa.

 

DJI_0024.JPG

Foto: Artinfo.ba

 

VL: Bez obzira na sve navedeno, Kiseljak nije kao ni druge sredine zaobišao trend odlaska. Ima li načina zaustaviti ga ili barem ublažiti?

Mišurić Ramljak: Ovaj trend je aktualan u cijelom svijetu a mi u BiH smo premali da konkuriramo uvjetima Europske unije ili drugih prostora pogotovo uz uvijek složenu političku situaciju koja otežava svako djelovanje pa i život. Jedini način je konstantan rad i trud da se ljudima osiguraju što bolji uvjeti za rad, djelovanje, i život a mi to zaista radimo. Ljudi odlaze ali poneko se i vrati, a većina se ugodno iznenadi onime što vidi.

VL: Koliko je stopa nezaposlenosti u Kiseljaku, ima li posla, ali i radnika kojih je tržištu rada u BiH sve manje?

Mišurić Ramljak: O brojkama je nezahvalno govoriti jer mislim da ne predstavljaju realno stanje koje je dosta konfuzno s obzirom da nezaposlenih ima a svjedoci smo svakodnevnih oglasa i potražnje za radnicima. Ova situacija će nadam se dovesti i do boljih uvjeta za radnike ali i potaknuti nezaposlene, pogotovo mlade, na dodatno usavršavanje.

VL: Ubrzan razvoj stanogradnje u značajnoj je mjeri promijenio izgled i sliku Kiseljaka koji je izrastao u jednu zaista urbanu sredinu. Nastavlja li se taj trend i dalje, a mnogi se pitaju i tko to kupuje stanove u Kiseljaku, s obzirom na rast cijena u stanogradnji?

Mišurić Ramljak: Trend se nastavlja, gradi se i dalje što znači da ima i potražnje. Brojni mladi bračni parovi iz okolnih općina kupuju stanove u Kiseljaku, nekretnine sve više uzimaju i ljudi koji su „vani“ a usmjerenost prema Sarajevu također ima prednosti.

VL: Je li je Kiseljak po Vama opravdao epitet mjesta ugodnog življenja i zbog čega je ova općina ugodna za život?

Mišurić Ramljak: To će najbolje reći Kiseljačanke i Kiseljačani. Ono što mogu tvrditi je da se trudimo, neki subjektivni dojam je da smo daleko ispred većine sredina u BIH, no nema odmora, Kiseljak nastavlja rasti na korist svih nas koji ovdje živimo ali i svih gostiju koji su uvijek dobrodošli.

AP/Večernji list

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.