Obranili su svoje domove i obitelji, a ginuli su i na svim ratištima u BiH
Misom zadušnicom u župnoj crkvi Imena Marijina koju je predvodio mjesni župnik don Ilija Karlović te polaganjem vijenaca i molitvom koju je pred Spomen-obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Gromiljaku i ove, prve nedjelje u lipnju obilježen je Dan hrvatskih branitelja ove župe. Prema podatcima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, iz župe Gromiljak 49 hrvatskih branitelja u proteklom Domovinskom ratu položilo je živote na oltar Domovine. Među prvima koji su stradali u obrani BiH od srpskog agresora su Milenko i Mirko Barbić, prvi na jajačkom bojištu, a drugi kao pripadnik saniteta u Sarajevu.
Iz Gromiljaka je i jedan od istinskih heroja Domovinskog rata Željko Bencun Strijelac koji je stradao na kupreškom bojištu stvarajaći uvjete za konačan slom srpske agresije i prestanak ratnih sukoba u BiH. Pored hrvatskih branitelja, brojne su i civilne žrtve rata iz ove župe. U Višnjica Gaju snajperom je ubijen 14-godišnji Goran Drmač, jedna od prvih žrtava agresije Armije R BiH na Kiseljak , iz Gromiljaka su i Luca i Ana Barbić, starice koje je Armija R BiH žive spalila u Šćitovo Polju u agresiji na Fojnicu početkom srpnja 1993.
Žrtvi na sve poginule branitelje i ubijene civile u povodu Dana branitelja Gromiljaka poklonili su se članovi njihovih obitelji, udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak i Srednjobosanske županije, predstavnici obrazovnih i kulturnih ustanova, pripadnici Oružanih snaga kao i brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti predveđeno Lidijom Bradara, predsjednicom Federacije BiH.
Osim sjećanja na poginule hrvatske branitelja Gromiljaka, Dan sjećanja prilika je prisjetiti se i obrane ovog dijela općine Kiseljak, bitki koje su bile ključne i za obranu Lepeničke doline. Jedan od najozbiljnijih i najopasnijih pokušaja zauzimanja i presijecanja teritorija općine Kiseljak dogodio se krajem travnja 1993. godini upravo na području Gromiljaka. Napadima pripadnika Trećeg korpusa Armije R BiH iz pravca Visokog preko sela Gomionica do kojeg je prethodno izgrađena kvalitetna putna komunikacija kojom je ovo selo u općini Kiseljak povezano s općinom Visoko, pokušao se presjeći teritorij općine radi potpunog zauzimanja.
Iz Gomionice se s lakoćom kontroliralo Fojničko raskrižje i naselja koja mu gravitiraju, od Gromiljaka preko Luga prema Fojnici do Jehovca prema Busovači. U navedenim naseljima u to je vrijeme boravilo nekoliko tisuća Hrvata, uključujući i brojne progranike iz okolnih općina. U slučaju da je Armiji R BiH uspjelo presjeći slobodnu teritoriju općine Kiseljak na navedenom potezu, odnosno zauzeti gore spomenuta naselja, Kiseljak bi se teško obranio od agresije Armije R BiH.
Postrojbe HVO-a uspijevaju presjeći komunikaciju između Visokog i Gomionice i na taj način otkloniti u to vrijeme najveću opasnost po Hrvate u Kiseljaku . Važno je spomenuti i kako ovu kao i sve druge vojne akcije, iz neposredne blizine prate i pripadnici međunarodnih vojnih snaga, Kanadskog bataljuna UNPROFOR-a. Na sastanku kojeg su imali dan poslije akcije u Gomionici u Zapovjedništvu HVO-a, pripadnici UNPROFOR-a nisu imali niti jednu primjedbu na akciju koju su izvele postrojbe HVO-a uz zaključak da su pripadnici HVO-a profesionalno pristupili operaciji.
Dakle, hrvatski branitelji Gromiljaka mogu i trebaju biti ponosni na svoj ratni put, jer obranili su svoje domove i obitelji, a mnogi od njih ratni su put nastavili kao pripadnici 3. Gardijske brigade „Jastrebovi“ sudjelujući u operacijama u kojima su se stvarali uvjeti za predstanak rata u BiH. Odati im počast i sjetiti se njihove žrtve najmanje je što mogu učiniti oni kojima su osigurali slobodu i trajan mir, poruka je s obilježavanja ovogodišnjeg Dana branitelja Gromiljaka.
artinfo.ba
