Federacija BiH ne bi trebala imati problema s likvidnošću, a postojeća razina zaduženosti, prema službenim pokazateljima, govori da je situacija znatno bolja nego u Republici Srpskoj, piše Večernji list BiH.

Dobro fiskalno upravljanje

Pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu istaknuo je da je zaduženost Federacije po glavi stanovnika gotovo upola manja u odnosu na zaduženost drugog entiteta.

- Na kraju 2022. godine udio javnog duga Federacije u odnosu na ostvareni BDP iz 2021. godine iznosi 25,66 posto, a u odnosu na procijenjeni BDP za 2022. godinu oko 23,22 posto, što je znatno niže u odnosu na udio javnog duga RS-a koji iznosi oko 43 posto. Slijedom navedenog, na kraju 2022. zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosi 2986 KM, a Republike Srpske 5633 KM - kazao je Bakić.

Inače, BDP u Federaciji dvostruko je veći od onog u drugom entitetu. Službeni podaci govore da je BDP za 2021. godinu u FBiH iznosio 25,2 milijarde KM, a u RS-u 12,5 milijardi KM. Prema Bakićevim riječima, procjena je da je BDP za 2022. u FBiH iznosio 28,62 milijarde maraka, a u RS-u 14,24 milijarde maraka 

- U strukturi javnog duga BiH udio FBiH iznosi 50 posto, RS-a 49 posto, a preostalih jedan posto odnosi se na javni dug institucija BiH i Distrikta Brčko. Iako su na kraju 2022. godine FBiH i RS imali gotovo identičan nominalni iznos javnog duga, zbog znatno većeg BDP-a u FBiH u odnosu na BDP u drugom entitetu, realna zaduženost FBiH je znatno manja u usporedbi s RS-om - objasnio je Bakić. On je istaknuo i da u strukturi javnog duga Federacije BiH dominira vanjski dug koji je zbog dobre ročnosti i povoljnih kamatnih stopa najvećim dijelom ugovoren kod međunarodnih financijskih institucija.

To su Europska investicijska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Europska banka za obnovu i razvoj te drugi multilateralni i bilateralni kreditori. Izuzev zaduženja kod MMF-a i Europske komisije, svi vanjski krediti FBiH namijenjeni su za kapitalne investicije u ključnim sektorima kao što su promet, odnosno cestovna infrastruktura, energija, vodoprivreda i odvodnja otpadnih voda, zaštita okoliša i poljoprivreda te razvojni projekti kojima je cilj podrška zapošljavanju, malim i srednjim poduzećima i slično, rekao je Bakić. 

Kazao je i da je Vlada Federacije BiH, zahvaljujući dobrom fiskalnom upravljanju i strogoj kontroli rashoda u proteklim godinama, osigurala rezervu likvidnosti na razini koja joj omogućava da se i u slučaju kratkoročnih poremećaja novčanih tokova tekuće obveze uredno izmiruju. - Stoga nije ni bilo zaduživanja u svrhu izmirenja tekućih obveza. Također, uzimajući u obzir postojeću strukturu i nisku razinu javnog duga, Federacija BiH ima značajan potencijal i za nova zaduživanja za realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija i razvojnih projekata - istaknuo je Bakić.

Potencijal domaćeg tržišta

Kada je u pitanju zaduživanje na domaćem tržištu, Bakić kaže da se Vlada FBiH isključivo zadužuje izdavanjem rizničnih zapisa i obveznica. Pri tome se posebno vodi računa o potencijalu domaćeg tržišta kapitala, riziku refinanciranja, izloženosti investitora prema Vladi FBiH, likvidnosti riznice i nizu drugih čimbenika koji se moraju uvažiti u cilju optimizacije ukupnog portfelja javnog duga FBiH. Ovakva politika zaduživanja davala je dobre rezultate koji se ogledaju u uspješnosti dražbi vrijednosnih papira Federacije i niskih kamatnih stopa, odnosno troškova zaduživanja.

Gledajući rezultate dosadašnjih dražbi, RS se zadužuje po dvostruko većim kamatnim stopama u odnosu na FBiH, naveo je Bakić. Također, objasnio je i da na kreditni rejting Bosne i Hercegovine utječe mnogo čimbenika.

- Jedan od njih je svakako stanje javnih financija, odnosno razina i struktura javnog duga zemlje. Stabilne javne financije FBiH, uz nisku razinu te dobru ročnu i kamatnu strukturu javnog duga, pozitivno utječu na očuvanje kreditnog rejtinga BiH - naglasio je Bakić. Vlada RS-a je prije točno dvije godine donijela odluku o prihvaćanju zaduženja emisijom obveznica na međunarodnom financijskom tržištu. Emisija petogodišnjih obveznica RS-a na Londonskoj burzi od prije dvije godine u iznosu od 300 milijuna eura, kao i informacija da će Kina prihvatiti obveznice RS-a, pokazuje da se financije ovog entiteta očito nalaze u problemima.