Osnivačem grada Sarajeva smatra se Isa-beg Ishaković, a sam grad su izgradili starosjedioci. Napravljen na raskrsnici rimskih puteva, nikao je grad koji je još tada bio raskrsnica kultura i religija, što je i nakon više od 500 godina i ostao.

Njegova pozicija donijela mu je kroz stoljeća mnoge nevolje, poput pohoda Eugena Savojskog koji je krajem 17. vijeka opljačkao i do temelja spalio Sarajevo, tada jedan od najvećih gradova na Balkanu.

Nakon što su Austro-Ugari okupirali Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, počela je industrijalizacija grada te je tako Sarajevo postalo prvi europski grad sa tramvajem. Gradile su se škole i kulturne institucije. U to vrijeme sagrađen je i Zemaljski muzej.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata Sarajevo nije pretrpilo značajnija razaranja, arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena.

Sarajevo se 1941. godine našlo u sastavu ustaške NDH, a faktički pod njemačkom okupacijom. Jugoslovenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28.ožujka 1945. godine, a nakon žestokih borbi 6. travnja 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH te je Sarajevo oslobođeno.

U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građanin Sarajeva dao je život. Stradalo je 412 Bošnjaka, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

No, 47 godina kasnije, na dan oslobođenja grada, Sarajevo je započelo još jednu bitku. Od početka agresije i opsade ponovo na dan 6. travnja, pa sve do 31. srpnja 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestao 11.541 civil, od kojih 1.598 djece. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tijekom agresije i opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i gospodarskih objekata i prometnica je neprocjenjiva.

Također, 6. travnja 1992. godine tadašnja Europska zajednica priznala je Republiku Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu državu.

artinfo.ba