U rodnom mjestu pokreće  projekte povratka prirodi, radeći i na očuvanju Bosanskog brdskog konja

          Malkoć, mjesto  na putu do čarobnih slapova Kozice, najsunčaniji je dio Fojnice, turističkog bisera BiH kojeg mnogi tek otkrivaju. Na obroncima ovog brda s prekrasnim pogledom na Fojnicu i  još uvijek snijegom pokriven Matorac, pase nekoliko Bosanskih brdskih konja, pasmine koja je u izumiranju . Među onima koji su odlučili spasiti ovu plemenitu životinju koja je stoljećima s čovjekom ovih prostora dijelila teret života je i Lamija Džigal- Bektešević.

Zov rodnog kraja

 Rođena u Fojnici iz koje u dobi od devet godina odlazi u Nizozemsku. Ondje je živjela skoro 30 godina, provela djetinjstvo, školovala se i stekla zvanja holističke terapeutice i menadžerice u turizmu. Ali zov rodnog kraja posebno je bio jak u vremenu koronovirusa te se s obitelji, suprugom koji je iz Bosanske Gradiške ali se brzo zaljubio u Fojnicu kao i u Lamiju, te sinom i kćeri vraća i  od ljeta 2021. godine žive u Fojnici.

Za razliku od većine njezinih vršnjaka koji svakodnevno odlaze iz BiH, Lamijin san je ostati u Fojnici i njoj ostvariti svoju viziju povratka prirodi i života uz prirodu. „Kupili smo nekoliko parcela na kojima planiram pokrenuti više različitih projekata. Zajedničkom im je povratak prirodi i organskoj proizvodnji zdrave hrane uz rad s djecom i mladima“, kaže nam Lamija.

Brojni projekti

 Na jednoj od parcela kaže uredit će šetalište i napraviti prostor za različite vrste radionica za djecu, od starih zanata koje planira oživjeti zajedno s članicama Udruge „Fojnička žena“  do vrtlarskog i kulinarskog kutka kojeg će osmisliti još jedna kreativna Fojničanka Suzana Lovrić.  „Jedan od projekata bit će i boravak djece koji dolaze iz dijaspore u prirodi uz učenje materinjeg jezika, nebitno koji jezik im je materinji, bosanski ili hrvatski“, otkriva nam Lamija dio svojih ideja o projektima povratka prirodi i rada s djecom. Životinje su sastavni dio prirode i njima je posvetila posebnu pažnju. „Posebno mjesto ima Bosanski brdski konj, pasmina koja nestaje i koju i ja zajedno s ljubiteljima ove plemenite životinje i stručnjacima želim spasiti od nestanka.  Imam ih već nekoliko, brinem o njima i jako im je lijepo ovdje, dobro napreduju, pitomi su i pogodni za jahanje. Konji pored svega imaju i taj svoj terapijski učinak. Nekad je dovoljno samo boraviti u njihovoj blizini“, kazuje nam Lamija  koja je po struci holistička terapeutica.

Očuvanje bosanskih konja

 Suradnika na očuvanju autohtone vrste Bosanskog brdskog konja našla i u Hercegovini. S Vladom Rašićem iz Tihaljine u Grudama dijeli ljubav prema ovoj plemenitoj i izdržljivoj životinji . „Ja sam prvog konja nabavio po želji moje kćeri kojoj sam obećao nagradu ako bude dobro učila. Ona je poželjela konja i ja sam nabavio Bosanskog brdskog. Sad ih već imam šest i to je stvarno jedna plemenita vrsta vrijedna divljenja“, kaže nam Hercegovac, zaljubljenik u Bosanskog brdskog konja. „Ja sam Hercegovac, Hrvat i katolik i volim ovu zemlju od koje ne smijemo diči ruke jer će nam je onda drugi krojiti po svojoj, a ne po našoj mjeri“, kaže Gruđanin Vlado Rašić. Za Lamiju i njezine projekte ima samo riječi pohvale. „To su fantastični projekti, za svaku pohvalu je to što ona radi, počevši od činjenice da se vratila u Fojnicu dok drugi odlaze“, ističe Vlado Rašić.  

Foto: Željko Perić (desno)

Pored Bosanskog brdskog konja na posjedima koje su Lamija i njezina obitelj kupili bit će i drugih životinja, uglavnom domaćih, ovaca, kokoši, nekad uobičajenih na svakom imanju i nezaobilaznih u lancu proizvodnje zdrave hrane.   Desna ruka Lamiji Džigal- Bektešević je njezin prvi susjed na ergeli na Malkoću Željko Perić. Ništa kaže ne bi mogla bez njegove pomoći. „Ja Lamiji pomažem koliko mogu. Puno je onih koji joj mogu više pomoći, a ja se nadam i da hoće“, kaže skromni susjed Željko Perić.   I dok čeka da drugi prepoznaju važnost njezinih projekata koji će se savršeno uklopiti i u turističku ponudu Fojnice Lamija ne miruje. Uskoro joj kaže stižu i dvije kočije, jedna će voziti po gradu, oko lječilišta „Reumal“, a druga do Malkoća i još uvijek netaknute prirode.  O holističkim terapijama s Lamijom ćemo nekom drugom prilikom. Svaka od njih može početi upravo povratkom prirodi i u prirodu.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekt PRO- Budućnost. Sadržaj teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

AP/artinfo.ba