× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Agro centar
Ecos
kiseljak open
  • Centralna banka BiH

fena-novcane-rezerve.jpeg

Iz Centralne banke BiH (CBBiH) su za Fenu potvrdili da, za sada, nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika s financijskih tržišta SAD, Švicarske i Europske unije na bankarski sektor Bosne i Hercegovine.

- Ni vijesti iz regije ne upućuju na rast rizika u njihovim financijskim sustavima. Nesporno je da bi se nova globalna financijska kriza odrazila na naš financijski, ali i realni sektor. Međutim, trenutačni razvoj situacije, gdje su vlasti SAD i Švicarske djelovale odlučno i brzo, suočivši se s brojnim raspravama o moralnom hazardu i pravnim preprekama, ulijeva nam povjerenje da su 'naučene lekcije' iz prethodne krize i da će nova kriza biti spriječena - ističu iz CBBiH.

Kada je riječ o bankarskom sustavu BiH, kako dodaju, on je značajno otporniji na krizne situacije nego što je to bio 2008. godine. Sektor je konsolidiran, pojedinačne banke su mnogo bolje kapitalizirane i likvidne, i što je jako bitno, sektor je samoodrživ s obzirom na to da se oslanja na domaće izvore financiranja. Također, sada imamo zakonski utvrđene i razvijene mehanizme za restrukturiranje banaka, koji dijelom mogu uključiti i korištenje sredstava fonda Agencije za osiguranje depozita u BiH. Kapital tog fonda u usporedbi sa 2008. godinom značajno je snažniji, a iznos pojedinačnog osiguranog depozita u svim bankama koje posluju u BiH je povećan sa prethodnih 50.000 KM na 70.000 KM. Na kraju 2022. godine 56 posto ukupnih prikladnih depozita u bankama bilo je pokriveno osiguranjem putem fonda AOD BiH, pri čemu je 73 posto ukupnih depozita građana bilo osigurano.

U ožujku, kako su naveli iz CBBiH, nije uočeno povlačenje depozita iz bh. banaka.

- Razina depozita u bankama je stabilna, a osnovica za obračun obvezne rezerve čak je i blago povećana u drugoj dekadi ožujka. U trezorima CBBiH poslovi se odvijaju uobičajenom dinamikom i nisu evidentirane pojačane aktivnosti u poslovanju s komercijalnim bankama - naglašavaju iz CBBiH.

Napomenuli su kako banke koje posluju u BiH nisu povezane sa Credit Suisse bankom vlasničkim odnosima. U pogledu poslovnih odnosa, CBBiH ne raspolaže podacima o poslovanju banaka sa svakom pojedinačnom ino bankom, s obzirom na to da takve informacije predstavljaju poslovnu tajnu banke.

Prema podacima s kraja 2022. godine, nekoliko bh. banaka držalo je depozite u švicarskim bankama, dok su ukupne obaveze naših banaka prema nerezidentima iz Švicarske bile zanemarive. Čak i u slučaju realizacije najnepovoljnijeg mogućeg scenarija, potpunog gubitka ovih depozita i promptnog dospijeća obaveza, kako dodaju iz CBBiH, financijska stabilnost u BiH ne bi bila ugrožena, niti bi bilo izvjesno potencijalno propadanje neke od pojedinačnih domaćih banaka.

- Ovakve turbulencije u velikim bankama uvijek sa sobom nose određenu dozu nepovjerenja. Međutim, ekonomisti, regulatori banaka i tržišni analitičari smatraju da su banke u boljem stanju nego 2008., bolje su regulirane i posjeduju značajne zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti. Također, ovaj put kreatori politika su brže reagirali - dodaju iz CBBiH.

Američka centralna banka (FED) ponudila je kredit bankama koje su pretrpjele gubitke po osnovu investiranja u obveznice zbog naglog rasta kamatnih stopa, a naknadno su joj se pridružile i druge centralne banke u pružanju kredita svakoj banci kojoj je to potrebno. Slični potezi u hitnim situacijama poduzimani su i u slučaju pandemije Covid-19. Takođe, švicarske vlasti nisu dopustitile da Credit Suisse propadne, za razliku od američke vlade koja se 2008. godine nije uključila u spašavanje Lehman Brothersa, što je prouzročilo širenje panike i gubitaka u cijelom financijskom sustavu.

- U ovom trenutku ne može se tvrditi da je kriza u potpunosti iza nas, ali su pojedini neposredni rizici od eksponencijalnog širenja 'zaraze' u financijskom sustavu ublaženi. Realno je očekivati da će kriza u cijelom sustavu, na razini 2007.-2008. godine, biti izbjegnuta, ali su mogući daljnji problemi u pojedinačnim institucijama - navode iz CBBiH.

Napomenuli su da su bankarski sustavu širom svijeta, a posebno u razvijenim ekonomijama, u razdoblju nakon posljednje globalne financijske krize, značajno osnaženi kroz nove regulativne zahtjeve i pojačan nadzor, naročito kada je riječ o sustavno važnim financijskim institucijama. Povećani su kapaciteti za apsorpciju potencijalnih gubitaka pojedinačnih financijskih institucija, te je posljedično povećana otpornost financijskih sustava na krizne situacije.

Uticaj aktualnih turbulencija na financijskim tržištima, po mišljenju svjetskih analitičara, odrazit će se na globalnu ekonomiju. Smatra se da pritisak tržišta i regulatora može dovesti do usporavanja kreditiranja od strane banaka.

- U tom slučaju, vodeće centralne banke poput FED-a, Europske centralne banke i Banke Engleske mogle bi se odlučiti na usporavanje daljnjeg podizanja referentnih kamatnih stopa, koje provode od 2022. godine u cilju borbe protiv inflacije, imajući u vidu da smanjenje ponude kredita takođe ima tendenciju suzbijanja inflacije. Predsjedateljica Europske centralne banke Christine Lagarde je 20. ožujka izjavila kako bi trenutne financijske napetosti 'mogle utjecati na potražnju i zapravo obaviti dio posla koji bi trebala obaviti monetarna politika'. Istovremeno, zaoštravanje financijskih uvjeta će doprinijeti smanjenju potražnje i kapitalnih investicija, što povećava rizik od recesije - rekli su za Fenu iz Centralne banke BiH.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.