"Svaki posao ima i loših strana, od onih koji rade po osam i više sati na kompjuterima do nas koji smo konstantno na terenu. Možda je ipak gore njima, naše je samo da istresemo kante", dio je poruka koje smo mogli čuti u noćnoj smjeni radnika Javnog poduzeća Vodovod i kanalizacija Kiseljak, zaduženim za odvoz smeća.
Noćni rad
Većina nas ujutro prije barem dvije kave teško da može i progovoriti a kamoli smijati se. Ova pak ekipa, svoju je smjenu počela prije 03:00 no osmijeh im nije teško izmamiti iako ih čeka duga, hladna i naporna noć.
Na minus dva, dok snijeg ne prestaje padati, mrkli je mrak i na cesti nema ni psa, oni obilaze od dvorišta do dvorišta i prazne dupkom pune kante i kontejnere. Kontejnera je kažu sve manje jer se nove kante kontinuirano nabavljaju i dijele. Čista logika kaže da bi jednostavnije bilo isprazniti jedan kontejner nego nekoliko kanti, pogotovo što njih moraju ručno isprazniti u kamion, no oni se ne slažu jer kako kažu, ljudi se prema kontejnerima drugačije odnose. "Znali smo satima ostati da bi ispraznili jedan tzv. zeleni otok sa nekoliko kontejnera jer bi isti bili pretrpani smećem, nerijetko zapaljeni zbog šute i sl" kaže nam jedan od Josip Rašo koji godinama radi u ovom poduzeću i to uglavnom noćne smjene.
„Ne želimo smetati“
"Po noći je lakše jer nema prometa, možemo neometano raditi posao" dodaje ekipa te ističe kako s ljudima uglavnom nemaju problema te da ih ponekad eventualno dočeka netko od starijih korisnika koji zbog zdravstvenih problema ne može spavati.
Kante za smeće, glavni alat njihovog posla puno govori o ljudima. Od mjesta na kojem su ostavljene do sadržaja, mada naše sugovornike to ne zanima. Oni svaku noć imaju normu, teritorij koji moraju odraditi bez obzira na vremenske uvjete, radne ili neradne dane. Sporedne ulice, dodaju, uglavnom ostavljaju za kraj odnosno pred jutro kada se grad već budi i više je prometa. Nije im cilj smetati, oni svoj posao rade što je moguće manje vidljivo. "Vidjeli ste danas, puno je teže upravljati kamionom, sklanjati se od prometa, okrenuti vozilo. Zato biramo noć, kaže Rašo osvrćući se na našu jučerašnju posjetu kada je ekipa nekoliko sati radila i po danu zbog snijega i otežanog odnosno usporenog posla. Naime, da bi u ova doba došli do većine kanti a posebno kontejnera moraju prvo očistiti snijeg.
700 KM
Nije im teško, kažu navikli su. "Svaki posao ima i loših strana, od onih koji rade po osam i više sati na kompjuterima do nas koji smo konstantno na terenu. Možda je ipak gore njima, naše je samo da istresemo kante" zaključuje Rašo i žuri dalje jer do Han Ploče ima puno kuća i gospodarskih objekata oko kojih se obično duže zadrže.
U kiseljaku oko pola 5 srećemo i drugu ekipu s drugim kamionom. U ova doba već ima i ponešto auta ako ništa dežurne službe održavanja prometnica i dostavna vozila ili ona brze pošte.
Ovi ljudi rade za 700 KM. Malo je reći da je ovaj iznos danas nedostatan za normalan život a kada u obzir uzmete težinu posla, opasnost od ozljeda, malo je reći da je plaća mala.
Prema riječima direktora Mladena Medića, na povećanju plaća rade no teško je isto ostvariti kada usluga odvoza smeća, kao samo jedna od mnogih koje ove Poduzeće pruža, istom donosi gubitke i do 140 000 KM godišnje.
Saniranje gubitaka
Naime, ukupan prihod od naplate za utovar, prikupljanje i odvoz otpada u 2021.godini je iznosio 451.000,00 KM od čega se na odvoz otpada od domaćinstava odnosi 282.548,00 KM odnosno 62,65 % i prihod od privatnika 168.452,00 KM ili 37,35% .
Ukupni troškovi u 2021. godini su iznosili 588.384,00 KM, (plaće, gorivo, održavanje vozila, zaštitna odijela, amortizacija...)
Gubitak po osnovu prikupljanja i odvoza otpada je 137.384,00 KM što je i jedan od razloga povećanja cijena odvoza za korisnike.
Sortirnica
Cilj, kada je odvoz smeća u pitanju, kako Općine tako i Poduzeća je izgradnja vlastite sortnirnice za razvrstavanje otpada. Naime, zasad se određena razvrstavanja odrađuju ručno (kako bi se barem malo smanjila količina) a stanovništvo već odavno pokušava naviknuti na ovaj model. Određene aktivnosti u vezi zemljišta za buduću sortirnicu su već poduzete no ovo je dugoročan i skup projekt. Druga opcija je odvoz na regionalnu deponiju u Zenicu gdje se tona plaća 55 KM (bez PDV-a). Kiseljak dnevno ima i do 18 tona smeća (dvije ture) na dan što na godišnjoj razini uz troškove deponiranja, prijevoza, amortizacije i ostalih troškova iznosi 1.426.449,00 . "Kiseljak trenutno ima 5 000 domaćinstava i aktualna cijena se odnosi samo na održavanje trenutnog sustava odnosno pokrivanja osnovnih troškova odvoza smeća tzv. fiksni dio.
Objektivno, svaki račun bi trebao sadržavati obračun skupljanja, odvoza, recikliranja i deponiranja smeća. Svjesni ekonomske situacije ali i naših mogućnosti, moramo nedostatak novca nadomjestiti iz drugih izvora Poduzeća poput prihoda od vode. Većina gradova i općina u BiH ima više račune, o drugim državama da ne govorimo. Neki naplaćuju po kvadratu, neki po broju članova, neki vagaju. Međutim, pravedne naplate nema! I ovaj model ima mana, međutim ne možemo se vraćati na vremena kada se smeće bacalo u rijeke. Sustav mora funkcionirati", kazao nam je Mladen Medić, direktor JP Vodovod i kanalizacija.
„Računi po novom obračunu usluga odvoza su tek počeli. Nismo gluhi na pritužbe kada su u pitanju građani, točnije umirovljenici sa najmanjim primanjima. Razmislit ćemo i razmišljamo o subvencioniranju njihovih računa. Međutim, usluge koštaju, čist grad i okoliš ima cijenu i tu moramo biti objektivni i razumni“ dodao je načelnik Mišurić-Ramljak.
Artinfo.ba
