U ovu godinu mnoge su oči uprte. Po mnogočemu će biti izazovna jer analitičari otvoreno govore o tome da ćemo osjetiti svu težinu situacije i posljedice pandemije i rata, što smo itekako osjećali i prošle godine, piše Večernji list BiH. Ali, s druge strane, pandemija se bliži svom kraju, a moguće je da će se i rat, ako neće već završiti, barem donekle smiriti kako bi svijet mogao normalno funkcionirati.
U smjeru projekata
Naravno, ovo su sve pretpostavke jer lako je moguće da će se dogoditi neka treća stvar za koju ćemo reći da je nismo očekivali, kao što nismo ni prethodne dvije koje nas kao taoce drže još od 2020. godine.
Unatoč svemu, u BiH su, uz sve političke nestabilnosti i globalne anomalije koje su se prelijevale na nas, određeni projekti išli dalje. To se ponajprije odnosi na poslove cestogradnje i druge infrastrukturne projekte. Sigurno bi sve išlo brže i nova bi se gradilišta već otvorila da nije bilo raznih problema u ove tri godine. No, i u ovakvu ambijentu napravilo se mnogo toga. Sada je pitanje kako će se ići ove godine. Ako je vjerovati podacima Agencije za bankarstvo FBiH, ovaj entitet još ima prostora za zaduživanje, ali u smjeru infrastrukturnih projekata. Pomoćnik direktora za superviziju banaka u Agenciji Admil Nukić istaknuo je da se zaduženja države mogu podijeliti u dvije kategorije. Jedno je ono koje se odnosi na funkcioniranje proračuna jer, praktički, u svim državama postoji razina zaduženja koja se kreira emisijom kreditnih papira.
- Emitiraju se vrijednosni papiri koje kupuju banke i gospodarski subjekti te se tako pokrivaju potrebe - kaže među ostalim. BiH i entitet se, kada su projekti u pitanju, pojavljuju kao klijenti kod međunarodnih institucija, a kredit mora imati jasnu namjenu i svrhu te, naravno, način vraćanja novca.
- Iz današnje perspektive BiH je umjereno zadužena, a Federacija je gotovo nezadužena. Govorimo to u odnosu na ukupan društveni bruto proizvod - ističe Nukić i podvlači kako je u nekim državama Europske unije odnos javnog duga u odnosu na društveni bruto proizvod više stotina postotaka, a u slučaju Federacije to je tradicionalno ispod 30 posto. Dobra vijest u svemu tome bila bi kako bi moglo biti još novca za infrastrukturne projekte, međutim, ne treba ići “grlom u jagode”, nego novac uzeti namjenski i iskoristiti ga za nešto što će dugoročno biti pozitivno za ovu zemlju.
- Znači da imamo mnogo prostora za pametno zaduživanje i investiranje novca u ekonomski ambijent - stava je Nukić. Ova godina u mnogočemu će pokazati jesmo li spremni na takav način funkcionirati. Dolaze nam i nove vlasti koje će, prema prvim izjavama i dokumentima koje potpisuju, fokus imati na ekonomiji, a s obzirom na to koliko smo posljednjih desetljeća slušali politikantstva prije formiranja vlasti, ove izjave dolaze kao osvježenje u ovakvoj BiH. Zasigurno će u svemu što se bude radilo pomoći i Europska unija, kao najveći donator u BiH, s milijardama eura pomoći od 1991. do danas. Njezina pomoć obuhvaća aktivnosti od poslijeratne obnove do vladavine prava, reforme javne uprave, socijalnog i ekonomskog razvoja, razminiranja i uništavanja oružja, zaštite okoliša, poljoprivrede, civilnog društva, prekogranične suradnje i drugog. Na kraju krajeva, Unija je Bosni i Hercegovini dodijelila kandidacijski status i otvorila joj europsku perspektivu, što je pokazatelj koliki je fokus na ovu zemlju.
Aktivnog rada ima
I sam voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler aktivno je uključen u što skoriji završetak izbornog procesa u BiH kako bi se moglo nastaviti s projektima. Također, ukupna vrijednost 72 projekta koja su uključena u program javnih investicija Federacije BiH od 2023. do 2025. godine iznosi 17,6 milijardi maraka, a od toga se oko 10 milijardi odnosi na projekte koji su kandidirani. Također, u ovom trenutku na području Federacije provodi se 58 projekata, čija je vrijednost 6,7 milijardi maraka. Sve to pokazuje da aktivnog rada ima i da u ovoj zemlji ekonomske teme, ni u teoriji ni u praksi, još nisu izgubile bitku. A snažna ekonomija još će snažnije potaknuti nastavak europskog puta za ovu zemlju.
artinfo.ba
