Pokrenula je i vodi žena, zaposlenicima je bila preduvjet ostanka u BiH, a posla ima i za invalidne osobe

 Na nepreglednim i  uglavnom pustim padinama mjesta Prolog u Livnu nazire se smeđa površina, fleka kako je zove Ivana Milić, vlasnica poljoprivrednog obrta Terra Mater. Fleku su napravile crne slavonske  svinje, takozvane „fajferice“ autohtona hrvatska pasmina koje je dobila ime po grofu Pfeifferu koji ih je držao na svojoj farmi Orlovnjak pokraj Osijeka. U odnosu na bijele, crne svinje   su pogodnije za držanje na otvorenom,  otpornije su, a  odlikuju  se i  iznimnom kakvoćom mesa koje je osobito pogodno za mesne prerađevine,  suhomesnate proizvode.

 „Meso naših svinja također je iznimne kvalitete jer hrane se isključivo onim što pronađu u prirodi, korijenjem, lišćem, puževima, uz dohranu u vidu žitarica tako da je njihovo meso potpuno ekološki uzgojeno.  Jako su otporne i nisu podložne bolestima, veterinar im nije trebao godinama. Fleka koju sam vam spomenula je nastala tako što su svinje izrovile svo korijenje i na taj način napravile i protupožarnu zaštitu jer područjem na kojem one borave požar se ne može širiti“, pojašnjava nam Ivana Milić sustav djelovanja prirodnih „protupožarnih aparata“ kojih na svojoj farmi ima 300-njak.  Osim zaštite od požara, kaže nam Ivana, svinje su najbolja garancija da  tamo gdje ih ima nema gladi. A tu činjenicu u vrijeme stalnog rasta cijena hrane u vremenu globalne ekonomske krize nikako ne treba zanemariti.

Ostanak u Livnu

Priča o uzgoju crnih svinja u Livnu stara je desetak godina. Počela je u vrijeme kada su Ivana i njezin brat Ivan bili su u potrazi za poslom i izvorom prihoda.  Ivanovu ideju o poljoprivrednoj proizvodnji čula  je  časna sestra Salutaria, Marija Đula, koja pripada redu Služavki Malog Isusa  te im predložila da drže crne svinje jer se same prehranjuju. Darovala  im je prvih nekoliko svibnja a Ivana je u međuvremenu potpuno preuzela vođenje farme Tera Mater, registrirane kao poljoprivredni obrt.

Svinje uzgajaju na 15 hektara ograđenog ,iznajmljenog zemljišta na temelju Ugovora o pašarenju. Trenutačno imaju troje zaposlenih, braću  Aldina i Sanina Bajrića kojima je ovaj posao bio preduvjet ostanka u Livnu. „Planirali smo za Nizozemsku i ja i mlađi brat. Ja imam obitelj, dvoje djece,  i puno mi znači ovaj posao zahvaljujući kojem sam ostao u Livnu. Lijepo mi je raditi na farmi, uvjeti su dobri, plaća također“, kaže 27- godišnji Sanin Bajrić. Njegov šest godina mlađi brat Ajdin također je kaže zadovoljan poslom i najmlađi je zaposlenik na farmi. Kao muslimani Ajdin i Sanin ne jedu svinjsko meso, ali kao mesari sigurni su u njegov kvalitet i rado ga preporučuju jer znaju kako izgleda kompletan proizvodni proces zbog kojeg je meso crnih svinja uzgojenih u Livnu iznimne kakvoće.  I dok Ajdin i Sanin zajedno s Ivanom brinu o svinjama, o njihovoj dohrani, te da područje dodijeljeno im za pašarenje bude ograđeno, a kooperanti s kojima također rade zadovoljni, za papirologiju obrta brine  Ivana Krišto, djevojka sa stopostotnim invaliditetom koja bojuje od skolioze lumbalne kralježnice.

„Želim živjeti od svog rada“

Zbog problema s oba koljena kreće se pomoću štaka, a ima problem i mucanjem koji se srećom povlači bez nekih posebnih terapija. Ili bi Ivanina terapija mogla biti rad koji je kaže preporodio. „Prije nego što počela raditi bila sam po cijeli dan zatvorena u kući. Ja ne želim tako živjeti već raditi i osigurati sebi egzistenciju kao i svaki drugi čovjek bio on invalidna osoba ili potpuno zdrav. Moja majka više nije ni mlada ni zdrava, a kada ona umre, ja ne želim ići u neku ustanovu već živjeti samostalno i od svojega rada.

Ovim poslom mi se ta želja ispunjava, a imala sam priliku i putovati, posjetiti Sarajevo, Ljubuški i druge gradove. Svakoj invalidnoj osobi bi preporučila da pronađe posao u skladu sa svojim mogućnostima, a svi ih imamo. Svaki čovjek treba raditi i živjeti od svojeg rada. Zato je meni posebno važna ova prilika koju sam dobila“, kaže nam Ivana Krišto koja je u poljoprivrednom obrtu Terra Mater, na administrativnim poslovima, zaposlena preko Fonda za profesionalnu rehabilitaciju invalidnih osoba Federacije BiH.

Potreba za proširenjem

Dvije Ivane, Ajdin i Sanin su poput male obitelji koja brine o velikoj obitelji crnih svinja. A one njihov dolazak na farmu itekako prepoznaju, radosnim roktanjem jer znaju da im nose dodatne količine hrane, uglavnom žita koje nijedna svinja ne odbija. Posebno ne najveća među njima Šime. A Šime nikako ne bi trebao biti tako velik,  bio je jadan, kažu  nam na farmi, zatvoren mjesecima jer površina koju su dobili za pašarenje postala je pretijesna za crne svinje čije se ženke prase i do tri puta godišnje te je Šime bio prisiljen mirovati mjesecima. I upravo s njim otvaramo drugi dio priče o potrebama poljoprivrednog obrta Terra Mater. „Nama zaista treba više prostora, trebaju nam novi pravilnici koje donose županijske vlasti kako bi recimo ugovor o pašarenju zamijenili ugovorom o koncesiji koji je na duže vremensko razdoblje i bolja je garancija da ćemo imati uvjete za održavanja ali i proširenje farme. Treba nam i poticaj za izgradnju štala u kojima bi se svinje prasile. Imamo pomoć općinskih vlasti u Livnu, dobili smo novčanu podršku i od Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Ono što nedostaje je još malo više razumijevanja s viših razina vlasti, od izrade novih pravilnika do omogućavanja izvoza mesa iako trenutačno s plasmanom nemamo nikakvih problema“, kaže nam Ivana Milić. Uz priliku za proširenje farme,  razvoj svinjogojstva na ovom području,  mnogima bi dao priliku za ostanak u Livnu. „Ja imam još dvojicu braće koji bi rado radili ako bude posla na farmi“, kaže nam Sanin Bajrić. Poznanike i rođake koji bi se vratili iz inozemstva ako bi dobili posao ima i vlasnica farme Ivana Milić. Uz malo više razumijevanja mjerodavnih smeđih fleka po padinama Prologa ali i drugih trenutačno pustih područja Livna bilo bi daleko više,  s njima  zdrave i ekološki proizvedene hrane na našim stolovima. „Mi sad ne znamo hoćemo li biti u mogućnosti zadovoljiti potrebe našeg lokalnog tržišta, jer svi traže odojka za Božić, a onda će i Uskrs“, kaže Sanin Bajrić, koji je kao i Ivana žalostan kada ne može izaći ususret brojnim kupcima koji su u mesu crnih svinja koje uzgajaju prepoznali izniman kvalitet. Prepoznavanje potreba poljoprivrednih proizvođača na ovom području, naglašavaju, donijelo bi višestruke koristi,  kupci bi na stolu imali kvalitetno meso i mesne prerađevine, mnogi bi umjesto odlaska birali ostanak, a osobe poput Ivane  Krišto dobile bi priliku,  invaliditetu, živjeti od svojega rada.

Foto: Vesela ekipa farme Terra Mater s našom Anom

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvj (USAID) kroz proejkt PRO-Budućnost. Sadržaj teksta ne održava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

AP/Artinfo.ba

Foto: RL