Pandemija covida-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje milijuna ljudi, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada.
Još prije pandemije 2019. procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela s mentalnim poremećajem, a covid je dodatno mnoge aspekte mentalnog zdravlja doveo u pitanje, upozorava WHO te poziva da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet. Procjene pokazuju porast tjeskobnih i depresivnih poremećaja za više od 25 posto tijekom prve godine pandemije.
U isto vrijeme, usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.
Prvi simptomi već u djetinjstvu
Usluga, vještina i financijskih sredstava dostupnih za mentalno zdravlje u mnogim je zemljama i dalje nedovoljno, ističe WHO te poziva na jačanje skrbi kako bi cijeli spektar potreba mentalnog zdravlja bio zadovoljen kroz mrežu dostupnih, pristupačnih i kvalitetnih usluga i podrške u zajednici. Prvi znakovi smetnji i problema mentalnoga zdravlja najčešće se javljaju već u doba djetinjstva i adolescencije, a ako ne dobiju potrebnu pažnju i tretman, mogu imati značajan utjecaj na daljnji život. Istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost odraslih značajna u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih jer znači rano prepoznavanje, primjereno djelovanje i destigmatizaciju.
Prema procjenama WHO-a, oko milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u posljednjem izvješću o mentalnim poremećajima za 2020. objavio je da su mentalni poremećaji na devetom mjestu u ukupnom broju hospitalizacija, s udjelom od šest posto.
Alkohol i depresija
U broju hospitalizacija na psihijatrijskim odjelima prednjače poremećaji uzrokovani alkoholom, s udjelom od 17.6 posto. Gotovo svaka peta hospitalizacija na psihijatriji 2020. godine bila je posljedica pretjerane konzumacije alkohola, a mahom je riječ o muškarcima. Žene su bile najčešće hospitalizirane zbog depresije. Po broju dana bolničkog liječenja oba spola znatno je prednjačila shizofrenija, s udjelom od 28 posto. U dječjoj dobi teže psihičke tegobe češće pogađaju dječake, u dobi do devet godina bilo ih je dvostruko više nego djevojčica.
Najčešći razlozi su specifični razvojni poremećaji, poput poremećaja razvoja govora i jezika. U dobi od 10 do 19 godina više psihičkih poremećaja imale su djevojčice, a najčešći su to emocionalni poremećaji, poremećaji ponašanja, prolazni psihotični poremećaji, reakcije na stres i poremećaji hranjenja. U ambulante primarne zdravstvene zaštite s mentalnim se teškoćama 2020. godine javilo više od milijun osoba, svaka druga u dobi od 20. do 64. godine života.
Prema izvješću HZJZ-a, u posljednjih 25 godina porastao je i broj psihijatara u Hrvatskoj. Naime, 1997. bilo ih je 244, a 2020. godine dvostruko ih je više - 551. Istodobno se ukupan broj psihijatrijskih postelja smanjio u tom razdoblju za 20 posto.
artinfo.ba
