U organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB bugojanski Hrvati danas su obilježili su 29. obljetnicu stradanja i progona u proteklom Domovinskom ratu..
U samo nekoliko dana Armija R BiH iz Bugojna je projerala 15 tisuća Hrvata, 311 ih je ubijeno, a oko dvije tisuće Hrvata, pripadnika HVO-a, 104. Brigade „Eugen Kvaternik“ prošlo je torture na desetine logora Armije R BiH, među kojima su najzloglasniji bili Bh. banka, Gimnazija i Stadion.
U njima su hrvatski zatočenici prošli ljudskom umu nezamislive torure koje uključuju svakodnevna premlaćivanja, nasilno vađenje krvi, te odvođenja na prvu crtu obrane gdje su služili kao živi štit. Preživjeli su razmijenjeni tek nakon osam mjeseci.
Najbolija rana Hrvatima Bugojna su nasilna odvođenja u nepoznato 23 zatočenika, od kojih sudbina njih 15 još uvijek nije rasvjetljena.
Žrtvi poginulih i nestalih Hrvata Bugojna danas su se, polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem u gradskom katoličkog groblju Sultanovići, uz obitelji poginulih i nestalih, poklonili predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, Tomislavgrada, te krovnih udruga HVO HB, izaslanstvo HNS BiH predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, predstavnici općine Tomislavgrad, pripadnici 4. Gardijske brigade iz Splita kao i pripadnici Oružanih snaga BiH.
Molitvu za duše poginulih i nestalih u župnoj crkvi u Bugojnu predvodio je bugojanski župnik fra Ivan Pilić.
I ovog puta naglašeno je kako sve ove godine glavni kreatori plana etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije R BiH izbjegavaju izođenje pred lice pravde, usprkos neupitnim dokazima koji ih terete, od Mlaćinog ratnog dnevnika, Cikotićeve prepiske s Hadžihasovićem, te tijela četiri nestala logoraša koja su prije dvije godine ekshumirana na Rostovu.
O izvođenju Mlaće i Cikotića pred lice pravde, smatraju preživjeli ovisi rasvjetljavanje sudbine preostalih 15 logoraša koji su u ljeto i jesen 1993. godine iz logora u Bugojnu odvedeni u nepoznato, čak i nakon što je većinu registrirao Međunarodni crveni križ.
AP/Notra.ba
