× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Što odabrati a ne pogriješiti?

skolarci.jpeg

  Kroz nekoliko dana kreću upisi u srednje škole. Učenici, ali i roditelji ponovno su na mukama - što upisati, a da ne bude školovanje za zavode za zapošljavanje ili inozemstvo. Ovom temom pozabavio se i Federalni zavod za zapošljavanje koji je objavio izvješće pod nazivom "Koju školu upisati".

Ako je suditi prema podacima, oni koji planiraju nakon srednje škole raditi i živjeti u BiH, trebaju se usmjeriti na zanimanja poput građevine, prerađivačke industrije, prijevoza, informacija i komunikacija… Istraživanje pokazuje kako je, unatoč bolesti COVID-19, na tržištu rada u 2020. na području FBiH evidentan rast broja zaposlenih u razdoblju od 2017. do 2021., i to za 4%.

Najveći rast ostvaren je u djelatnosti "Informacije i komunikacije", i to s 14.035 u 2017. na 17.754 u 2021., što je rast od 26,5%. I prerađivačka industrija bilježi rast sa 100.052 u 2017. na 103.541 u 2021. (rast od 3,5%). - Djelatnost u kojoj je zaposlen najveći broj radnika je prerađivačka industrija (19,7%), slijede trgovina (18,2%), javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje (9,1%), obrazovanje (8,3%) i djelatnost zdravstvene i socijalne zaštite (6,9%).

U djelatnosti informacija i komunikacija zaposleno je 3,4% radnika - navodi se.

U razdoblju od 2017. do 2021. poseban rast zaposlenih bio je u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (26,7%), el. opreme (24,1%), namještaja (21,0%) i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (20,6%). Do značajnog pada u broju zaposlenih došlo je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-54,7%), industriji duhanskih proizvoda (-52,6%) i proizvodnji baznih metala (22,1%). Poseban rast bio je u informacijskim uslužnim djelatnostima (rast od 129,5%) i računalnom programiranju (80%). Evidentiran je i pad u trima djelatnostima (izdavačke, emitiranje programa i telekomunikacije).

Podaci o učenicima koji su upisani u srednje škole pokazuju kako se najveći broj odlučuje za gimnaziju, drugi izbor je medicinska sestra/tehničar, te ekonomist, elektrotehničar, CNC operater. Manji broj učenika zainteresiran je za zanimanja poput - na tržištu najtraženijih - primjerice, keramičara. Za ovo zanimanje prošle godine odlučila su se tek 72 učenika. Mali je broj i onih koji su se lani odlučili školovati za IT tehničara - tek 26, web dizajnera (28), pekara (32), stolara (53).

Prošle godine bez upisanih učenika ostali su smjerovi: metalurški tehničar, vodoinstalater, strojarski bravar, zrakoplovni prometnik, harmonikaš, knjigovezac....

Zanimljivo je kako je u BiH i regiji kroničan nedostatak konobara, a za ovo zanimanje u prošloj godini bilo je zainteresirano tek 70 mladih.

Tako je i s mesarima. U posljednje dvije godine raste zanimanje za školovanje za slastičara, ugostiteljskog tehničara, obućara, montera, autolakirera, vlasuljara, zidara, mljekara.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Što odabrati a ne pogriješiti?

skolarci.jpeg

  Kroz nekoliko dana kreću upisi u srednje škole. Učenici, ali i roditelji ponovno su na mukama - što upisati, a da ne bude školovanje za zavode za zapošljavanje ili inozemstvo. Ovom temom pozabavio se i Federalni zavod za zapošljavanje koji je objavio izvješće pod nazivom "Koju školu upisati".

Ako je suditi prema podacima, oni koji planiraju nakon srednje škole raditi i živjeti u BiH, trebaju se usmjeriti na zanimanja poput građevine, prerađivačke industrije, prijevoza, informacija i komunikacija… Istraživanje pokazuje kako je, unatoč bolesti COVID-19, na tržištu rada u 2020. na području FBiH evidentan rast broja zaposlenih u razdoblju od 2017. do 2021., i to za 4%.

Najveći rast ostvaren je u djelatnosti "Informacije i komunikacije", i to s 14.035 u 2017. na 17.754 u 2021., što je rast od 26,5%. I prerađivačka industrija bilježi rast sa 100.052 u 2017. na 103.541 u 2021. (rast od 3,5%). - Djelatnost u kojoj je zaposlen najveći broj radnika je prerađivačka industrija (19,7%), slijede trgovina (18,2%), javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje (9,1%), obrazovanje (8,3%) i djelatnost zdravstvene i socijalne zaštite (6,9%).

U djelatnosti informacija i komunikacija zaposleno je 3,4% radnika - navodi se.

U razdoblju od 2017. do 2021. poseban rast zaposlenih bio je u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (26,7%), el. opreme (24,1%), namještaja (21,0%) i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (20,6%). Do značajnog pada u broju zaposlenih došlo je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-54,7%), industriji duhanskih proizvoda (-52,6%) i proizvodnji baznih metala (22,1%). Poseban rast bio je u informacijskim uslužnim djelatnostima (rast od 129,5%) i računalnom programiranju (80%). Evidentiran je i pad u trima djelatnostima (izdavačke, emitiranje programa i telekomunikacije).

Podaci o učenicima koji su upisani u srednje škole pokazuju kako se najveći broj odlučuje za gimnaziju, drugi izbor je medicinska sestra/tehničar, te ekonomist, elektrotehničar, CNC operater. Manji broj učenika zainteresiran je za zanimanja poput - na tržištu najtraženijih - primjerice, keramičara. Za ovo zanimanje prošle godine odlučila su se tek 72 učenika. Mali je broj i onih koji su se lani odlučili školovati za IT tehničara - tek 26, web dizajnera (28), pekara (32), stolara (53).

Prošle godine bez upisanih učenika ostali su smjerovi: metalurški tehničar, vodoinstalater, strojarski bravar, zrakoplovni prometnik, harmonikaš, knjigovezac....

Zanimljivo je kako je u BiH i regiji kroničan nedostatak konobara, a za ovo zanimanje u prošloj godini bilo je zainteresirano tek 70 mladih.

Tako je i s mesarima. U posljednje dvije godine raste zanimanje za školovanje za slastičara, ugostiteljskog tehničara, obućara, montera, autolakirera, vlasuljara, zidara, mljekara.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.