× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Jezik znanosti

stem ucionica tr

logo-crs-.jpg

 

 

Sustav obrazovanja u kojemu se govori jezikom znanosti, tehnologije i inovacija

      Dok u BiH  traju rasprave o nastavnim planovima i programima kao i jeziku na kojemu se nastava izvodi, pri čemu se iznose potpuno različiti stavovi o navedenom pitanju, a kreću se od ustavnog prava do diskriminacije, u srcu BiH, nedavno je zaživio obrazovni projekt u kojemu takvih rasprava nema.

Oni koji ga pohađaju različitih su nacionalnosti, svi govore svojim materinjim jezikom, a uspjeli su pronaći i nekoliko  zajedničkih. „U pitanju su jezici znanosti, tehnologije i inovacija. Svi koji žele učiti i dopunjavati formalno obrazovanje znanjima iz navedenih oblasti su dobrodošli, a na ljeto, kada mladi iz dijaspore, odnosno iseljeništva s roditeljima dođu u rodni kraj svojih predaka, i oni će imati priliku kroz druženje i učenje obnoviti znanje materinskog jezika i povezati se s vršnjacima iz krajeva u kojima su rođeni i odrastali njihovi roditelji“, pojasnio nam je Anto Bilić, poduzetnik koji je inicirao projekt STEM učionica, skraćenice nastale od početnih slova engleskih riječi znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika.

Poklon učionice

 Nakon Sarajeva, Tuzle i Mostara,  prva STEM učionica u središnjoj Bosni, u Donjem Putićevu pokraj Travnika, otvorena je krajem ožujka, u  sklopu Središta za cjeloživotno učenje, SCU.  Ovaj inovativan i  u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama prepoznat pristup obrazovanju koji potencirana prirodnu nadarenost djece i mladih za znanost, tehnologiju i istraživanje razvijajući istodobno njihovu kreativnost, timski rad i kritičko promišljanje, trenutačno pohađa 100-njak  učenika viših razreda osnovnih škola iz Travnika, Novog Travnika, Viteza i Busovače, kaže nam Marija Smoljan, voditeljica Projekta.

Marija_Smoljan.jpg

 

„U pitanju su poklon učionice koje imamo subotom, tako ih zovemo jer su besplatne što nam je potporom omogućio Središnji državni ured za pomoć Hrvatima izvan RH. U pitanju su trosatne radionice  iz programiranja, robotike, a imamo i male istraživače. Termin smo odabrali u dogovoru s roditeljima i djecom kojima je ovdje, uz mogućnost dodatnog znanja i dopune formalnom obrazovanju, na raspolaganju i vrhunska oprema“, pojasnila nam je Smoljan.

Višestruka korist

Polaznici, asistenti, predavači, djeca i mladi iz središnje Bosne, svatko na svome primjeru, pojasnili su nam koristi koje imaju od STEM učionica. Belma Đelilović iz Viteza studentica je druge godine studija softverskog inženjerstva Politehničkog fakulteta u Zenici. Odluka da asistira u projektu STEM učionica joj je višestruko korisna kaže. „Prije svega zbog stjecanja iskustva, ali i podizanja razine vlastitog znanja.  Formalno obrazovanje jednostavno je nedovoljno da vas pripremi kako biste mogli raditi ono za što se školujete. Ovakvi projekti pomažu da dopunite znanja i vještine, u ujedno i prenese ono što znate drugima“, kazala nam je Belma.

 

stem-polaznici-kolaz.jpg

Foto: Belma, Ivano i Ivano

 

Polaznicima prve STEM učionice u središnjoj Bosni, osim dodatnih znanja i vještina, pohađanje ovakve vrste obrazovanja pomaže odlučiti se za buduće zanimanje. „Robotika i programiranje je ono što me zanima i o čemu želim učiti jer mislim da će moje buduće zanimanje biti  vezano uz programiranje“, kazala nam je Ivana Bralo, polaznica iz Viteza. Ivano Strukar iz Novog Travnika također je oduševljen STEM učionicom. „ Jako je zabavno i zanimljivo, imamo dobru opremu i možemo puno naučiti. Želim biti programer, a STEM učionica mi pomaže da to jednog dana postanem“, ispričao nam je svoje iskustvo Ivano iz Novog Travnika. Njihov predavač Travničanin Adnan Elezović potvrđuje nam da se u STEM učionici govori jezikom znanosti, tehnologije i inovacija, jezikom kojeg učenici jako dobro razumiju. „Ovo je za mene jako važno iskustvo, djeca su motivirana i zainteresirana i zbog toga usvajaju nova znanja s lakoćom koja me često iznenadi. U svakom slučaju ovo je odličan projekt koji  će polaznicima pomoći u stjecanju dodatnih znanja i vještina uz koje će siguran sam, puno lakše do posla“, kaže nam Adnan Elezović, jedan od sedam predavača u STEM učionicama koje zasad imaju četiri programa; mali izumitelji, programerko, robot makeri i mali istraživači.

Ostanak mladih

 Želja za učenjem  vodi  preko novih znanja i vještina, do lakšeg pronalazak posla koji je glavni preduvjet ostanka na ovim prostorima. Ako je posao pristojno plaćen, a uz to radite ono što volite i što vas zanima, odlazak je sve manje izgledna opcija. U razvijenim zapadnim zemljama svojim znanjem i vještinama polaznici STEM učionica pomažu razvoj svojih sredina. Anto Bilić koji se i sam vratio nakon rata iz Švicarske u središnju Bosnu želi ovim projektom upravo to, pomoći ostanku mladih koji će svojim znanjem razvijati sredine u kojima žive pružajući kroz nove projekte ruku prijateljstva i povezanosti s onima koji su otišli.

 

stem_polaznici_ucionica.jpg

 

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekt PRO-Budućnost. Sadržaj teksta ne održava neminovno statove USAID-a ili Vlade SAD-a.

 

AP/Artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Jezik znanosti

stem ucionica tr

logo-crs-.jpg

 

 

Sustav obrazovanja u kojemu se govori jezikom znanosti, tehnologije i inovacija

      Dok u BiH  traju rasprave o nastavnim planovima i programima kao i jeziku na kojemu se nastava izvodi, pri čemu se iznose potpuno različiti stavovi o navedenom pitanju, a kreću se od ustavnog prava do diskriminacije, u srcu BiH, nedavno je zaživio obrazovni projekt u kojemu takvih rasprava nema.

Oni koji ga pohađaju različitih su nacionalnosti, svi govore svojim materinjim jezikom, a uspjeli su pronaći i nekoliko  zajedničkih. „U pitanju su jezici znanosti, tehnologije i inovacija. Svi koji žele učiti i dopunjavati formalno obrazovanje znanjima iz navedenih oblasti su dobrodošli, a na ljeto, kada mladi iz dijaspore, odnosno iseljeništva s roditeljima dođu u rodni kraj svojih predaka, i oni će imati priliku kroz druženje i učenje obnoviti znanje materinskog jezika i povezati se s vršnjacima iz krajeva u kojima su rođeni i odrastali njihovi roditelji“, pojasnio nam je Anto Bilić, poduzetnik koji je inicirao projekt STEM učionica, skraćenice nastale od početnih slova engleskih riječi znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika.

Poklon učionice

 Nakon Sarajeva, Tuzle i Mostara,  prva STEM učionica u središnjoj Bosni, u Donjem Putićevu pokraj Travnika, otvorena je krajem ožujka, u  sklopu Središta za cjeloživotno učenje, SCU.  Ovaj inovativan i  u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama prepoznat pristup obrazovanju koji potencirana prirodnu nadarenost djece i mladih za znanost, tehnologiju i istraživanje razvijajući istodobno njihovu kreativnost, timski rad i kritičko promišljanje, trenutačno pohađa 100-njak  učenika viših razreda osnovnih škola iz Travnika, Novog Travnika, Viteza i Busovače, kaže nam Marija Smoljan, voditeljica Projekta.

Marija_Smoljan.jpg

 

„U pitanju su poklon učionice koje imamo subotom, tako ih zovemo jer su besplatne što nam je potporom omogućio Središnji državni ured za pomoć Hrvatima izvan RH. U pitanju su trosatne radionice  iz programiranja, robotike, a imamo i male istraživače. Termin smo odabrali u dogovoru s roditeljima i djecom kojima je ovdje, uz mogućnost dodatnog znanja i dopune formalnom obrazovanju, na raspolaganju i vrhunska oprema“, pojasnila nam je Smoljan.

Višestruka korist

Polaznici, asistenti, predavači, djeca i mladi iz središnje Bosne, svatko na svome primjeru, pojasnili su nam koristi koje imaju od STEM učionica. Belma Đelilović iz Viteza studentica je druge godine studija softverskog inženjerstva Politehničkog fakulteta u Zenici. Odluka da asistira u projektu STEM učionica joj je višestruko korisna kaže. „Prije svega zbog stjecanja iskustva, ali i podizanja razine vlastitog znanja.  Formalno obrazovanje jednostavno je nedovoljno da vas pripremi kako biste mogli raditi ono za što se školujete. Ovakvi projekti pomažu da dopunite znanja i vještine, u ujedno i prenese ono što znate drugima“, kazala nam je Belma.

 

stem-polaznici-kolaz.jpg

Foto: Belma, Ivano i Ivano

 

Polaznicima prve STEM učionice u središnjoj Bosni, osim dodatnih znanja i vještina, pohađanje ovakve vrste obrazovanja pomaže odlučiti se za buduće zanimanje. „Robotika i programiranje je ono što me zanima i o čemu želim učiti jer mislim da će moje buduće zanimanje biti  vezano uz programiranje“, kazala nam je Ivana Bralo, polaznica iz Viteza. Ivano Strukar iz Novog Travnika također je oduševljen STEM učionicom. „ Jako je zabavno i zanimljivo, imamo dobru opremu i možemo puno naučiti. Želim biti programer, a STEM učionica mi pomaže da to jednog dana postanem“, ispričao nam je svoje iskustvo Ivano iz Novog Travnika. Njihov predavač Travničanin Adnan Elezović potvrđuje nam da se u STEM učionici govori jezikom znanosti, tehnologije i inovacija, jezikom kojeg učenici jako dobro razumiju. „Ovo je za mene jako važno iskustvo, djeca su motivirana i zainteresirana i zbog toga usvajaju nova znanja s lakoćom koja me često iznenadi. U svakom slučaju ovo je odličan projekt koji  će polaznicima pomoći u stjecanju dodatnih znanja i vještina uz koje će siguran sam, puno lakše do posla“, kaže nam Adnan Elezović, jedan od sedam predavača u STEM učionicama koje zasad imaju četiri programa; mali izumitelji, programerko, robot makeri i mali istraživači.

Ostanak mladih

 Želja za učenjem  vodi  preko novih znanja i vještina, do lakšeg pronalazak posla koji je glavni preduvjet ostanka na ovim prostorima. Ako je posao pristojno plaćen, a uz to radite ono što volite i što vas zanima, odlazak je sve manje izgledna opcija. U razvijenim zapadnim zemljama svojim znanjem i vještinama polaznici STEM učionica pomažu razvoj svojih sredina. Anto Bilić koji se i sam vratio nakon rata iz Švicarske u središnju Bosnu želi ovim projektom upravo to, pomoći ostanku mladih koji će svojim znanjem razvijati sredine u kojima žive pružajući kroz nove projekte ruku prijateljstva i povezanosti s onima koji su otišli.

 

stem_polaznici_ucionica.jpg

 

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekt PRO-Budućnost. Sadržaj teksta ne održava neminovno statove USAID-a ili Vlade SAD-a.

 

AP/Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više