Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u veljači ove godine iznosila je 1059 KM i nominalno je viša 1,6 posto nego u prosincu prošle godine te veća za 10,2 posto u odnosu na veljaču lani. Najveće prosječne neto plaće u veljači ove godine imali su zaposleni u financijskoj i djelatnosti osiguranja, 1635 KM, te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, 1578 KM, odnosno u djelatnosti informacija i komunikacija 1520 KM.
Najniže prosječne neto plaće u veljači imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 728 KM, te u građevinarstvu 764 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Velike razlike
Veliki broj građana BiH negoduje zbog podataka o prosječnoj plaći i tvrde da je nerealno visoka.
Međutim, velika je razlika od zanimanja do zanimanja, ali i od županije do županije, pa je tako prosječna plaća u veljači u USŽ-u iznosila 994 KM, a razlika između najmanje prosječne plaće koja je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 591 KM i najviše prosječne plaće koja je u proizvodnji i opskrbi el. energijom i 1572 KM je čak 981 KM. U Posavskoj županiji prosječna plaća iznosila je 973 KM. U toj županiji razlika između najniže i najviše prosječne plaće je čak 1203 KM, najniža je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 538 KM, a najviša u financijskim djelatnostima 1741 KM.
U Tuzlanskoj županiji prosjek plaće je 959 KM, najviša je u djelatnosti informacija i komunikacija 1634 KM, a najniža je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 658 KM. Dakle, razlika je 976 KM. Prosjek u ZDŽ-u u veljači je iznosio 910 KM, a najveće plaće imali su u djelatnosti opskrbe el. energijom 1528 KM, dok su najmanje bile u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 594 KM, što znači da je razlika u prosječnim plaćama 934 KM.
U BPŽ-u prosjek je bio 937 KM, a razlika između najniže i najviše plaćenih djelatnosti je 926 KM. Srednjobosanska županija godinama glasi kao županija s najnižom prosječnom plaćom. U veljači je ona iznosila 845 KM. Najveću su imali zaposleni u djelatnosti proizvodnje i opskrbe el. energijom s prosjekom od 1481 KM, dok su najmanji prosjek imali zaposleni u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 583 KM, dakle, razlika je 898 KM i najmanja je od svih županija u FBiH. Prosječna plaća u veljači u HNŽ-u iznosila je 1112 KM.
Najveći prosjek imali su zaposleni u financijskim djelatnostima 1828 KM, tek neznatno nižu imali su zaposleni u proizvodnji i opskrbi el. energijom 1763 KM, dok su s druge strane najniže plaće imali zaposleni u djelatnosti vađenja ruda i kamena 590 KM, potom hotelijerstvu i ugostiteljstvu 655 KM, prosjek plaće u trgovini iznosio je 774 KM. Razlika između najbolje i najlošije plaćene djelatnosti u HNŽ-u iznosi čak 1238 KM.
Spomenimo i to da je u HNŽ-u prosjek plaće u siječnju iznosio 1126 KM. Prosječna plaća u HNŽ-u u 2019. godini iznosila je 1011 KM, dakle, ipak su plaće rasle za nekih desetak posto.
U SŽ-u najveći prosjek
U ZHŽ-u prosječna plaća u veljači iznosila je 985 KM. Najveći prosjek imali su zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija - 1572 KM, dok su najslabiji prosjek imali zaposleni u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribolova 589 KM.
Prema službenoj statistici, zaposleni u trgovini u ZHŽ-u imali su prosjek od 836 KM. Razlika u prosječnim plaćama između najbolje i najslabije plaćenih djelatnosti je 983 KM. I za kraj je ostala županija s najvišim plaćama, Sarajevska. Prosjek u SŽ-u je 1294 KM, a najveći imaju zaposleni u financijama 1782 KM, dok su najmanje plaće u ugostiteljstvu i hotelijerstvu 717 KM, dakle, razlika je 1065 KM.
Od 19 djelatnosti u SŽ-u, u 14 su plaće veće od 1000 KM. Ovi podaci trebali bi biti pojašnjenje onim koji kažu da podatak o prosječnoj plaći od 1059 KM nije točan i da je nerealno visok.
artinfo.ba
