Crveni križ Kiseljak organizira drugu ovogodišnju akciju darivanja krvi.Akcija će se održati 7.travnja od 10 do 16 sati, u prostorijama SŠ Ivan Goran Kovačić.Akcija se organizira u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu FBiH.
Tim povodom, CK Kiseljak je izdao i animaciju za sve potencijalne darivatelje.
Za darivatelje:
TKO MOŽE DARIVATI KRV?
Darivatelj krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti 18-65 godina kod koje se ljiječničkim pregledom, te provjerom razine hemoglobina, utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primjenila. To znači da je potrebno da se zadovolje sljedeći kriteriji: Da je osoba punoljetna, zdrava, dobrog općeg stanja Teža od 50 kg Hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce Hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene Interval između davanja krvi je 3 mjeseca (12 tjedana ) za muškarce i 4 mjeseca (16 tjedana) za žene
Darivanje krvi je dobrovoljno, besplatno i anonimno!
Preporučuje se da prije darivanja krvi osoba bude odmorna, da je prethodne noći spavala uobičajeno (dovoljno), da je uzela lagani obrok i izvjesnu količinu tečnosti.
Pri svakom dolasku darivatelj daje svoje osnovne podatke, te ispunjava Upitnik za darivatelje krvi, nakon čega medicinski tehničar iz kapi krvi uzetoj iz Vašeg prsta određuje razinu hemoglobina i krvnu grupu. Nakon određivanja hemoglobina slijedi liječnički pregled. Ljekar će Vam izmjeriti krvni pritisak i uzeti anamnezu, te procijeniti da li možete darivati krv. Nakon toga slijedi darivanje krvi pri čemu iskusni medicinski tehničari uvode iglu u venu i transfuzija kreće.
Nakon darivanja krvi zavoj na pregibu lakta ne treba skidati sljedeća dva sata. Tog dana treba da se unosi tečnosti nešto više nego uobičajeno (za 3-4 čaše vode). Mogu se obavljati uobičajene aktivnosti. Treba izbjegavati teži fizički rad ili vježbe kao što su podizanje tereta najmanje 4 sata posle darivanja krvi. Izbegavati žurbu, pušenje bar 2 sata, alkohol bar 8 sati, dugotrajno stajanje, pregrijane prostorije. Tog dana ne kretati kao vozač na dug i naporan put niti obavljati rizičan posao (npr.penjanje, rad na skeli i sl.).
ZAŠTO DARIVATI?
Krv je nezamjeniv lijek ozlijeđenima, oboljelim od hematoloških i onkoloških obolojenja, oboljelim kojima je potrebna kirurška intervencija itd. Krv je nemoguće proizvesti na umjetan način, te su darivatelji krvi jedini izvor za dobivanje ovog lijeka, a također i jedini izvor za dobivanje ovog lijeka.
Darivati trebamo jer je to humani čin.
ŠTA IMAM JA OD TOGA?
Nakon svakog darivanja vaša se krv laboratorijski ispituje na prisutnost uzročnika bolesti koji se mogu prenijeti krvlju. Dakle svaki darivatelj dobije besplatno provjeru krvi ali i besplatno određivanje krvne grupe. Po završetku akcije davatelj dobiva knjižicu u kojoj su upisani njegovi osnovni podaci, krvna grupe i broj darivanja.
Pitanja o darivanju:
AKO IMAM HERPES, PIRSING ILI TETOVAŽU MOGU LI DAROVATI KRV?
Ukoliko trenutno imate aktivni herpes na usnama, nemojte se prijavljivati (ako herpes u potpunosti zacjeljuje, on trenutno nije aktivan.) Od urađenog pirsinga ili tetovaže mora proći minimalno 6 mjeseci da biste mogli darovati krv. Unos mastila, metala ili bilo kojeg drugog stranog materijala u vaše tijelo utječe na vaš imunološki sistem i može vas izložiti štetnim virusima. Ovo može utjecati na vaš krvotok, pogotovo ako ste se istetovirali na mjestu koje nije regulirano i ne slijedi sigurnu praksu. Ako postoji šansa da je vaša krv ugrožena, centar za donacije neće moći da je koristi.
ŠTETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?
Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta u tijeku jedne godine. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita.
MOŽE LI SE DARIVANJEM KRVI ZARAZITI OD NEKE BOLESTI?
Mogućnost zaraze u tijeku darivanja krvi ne postoji.
ZAŠTO SE ODMAH NAKON DARIVANJA KRVI NE SMIJE PUŠITI?
Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se puši odmah nakon završenog darivanja krvi, kod nekih, posebno mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine.
RAZVIJA LI SE OVISNOST ZA DARIVANJE KRVI?
Darivanje krvi ne uzrokuje ovisnost!
ZAŠTO NEKIM DARIVATELJIMA OTEKNE MJESTO UBODA IGLE KROZ KOJU JE UZETA KRV?
U oko 1 do 2% darivalaca krvi oko mjesta uboda nastaje oteklina s promjenom boje kože (hematom), uz osjećaj zatezanja i lagane boli. Oteklina može nastati u tijeku ili nakon darivanja. Uzrok otekline u tijeku darivanja posljedica je težeg uvođenja igle u venu ili lošeg položaja igle u veni, zbog kojeg mali dio krvi uz iglu izlazi u potkožno tkivo. Oteklina nije opasna nuspojava darivanja krvi. Oteklina se liječi oblogom od alkohola i mirovanjem ruke. Ako se stanje ne popravi za 2 do 3 dana, potrebno je javiti se u transfuzijsku ustanovu ili liječniku opće prakse.
ZAŠTO SE NEKI DARIVATELJI NE OSJEĆAJU DOBRO NAKON DARIVANJA KRVI?
Najčešće se javljaju blage nuspojave. Najčešći uzrok nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.
MORA LI SE NAKON DARIVANJA KRVI NEŠTO POJESTI I POPITI?
Uobičajeno je nakon darivanja krvi sjesti u društvu drugih darivatelja i osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem. Kroz to vrijeme darivatelj je pod kontrolom zdravstvenih radnika. Želimo znati da se dobro osjećate prije nego napustite mjesto darivanja krvi.
TKO NE SMIJE DAROVATI KRV?
Krv ne smiju davati osobe koje boluju od akutne ili kronične bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe koje su na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizičnim ponašanjem. Privremeno odbijanje darivatelja: -osobe koje su konzumirale alkoholna pića unutar 8 sati prije darivanja krvi -osobe s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremetnje probavnog sustava, smanjenog željeza u krvi i sl.), -osobe nakon operativnih zahvata, -nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva, -osobe s lakšom poremetnjom krvnog tlaka -žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja -osobe koje toga dana obavljaju opasne poslove( rad na visini, dubini)
Trajno odbijanje darivatelja: Trajno se odbiju od davanja krvi osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti (osobe liječene inzulinskom terapijom), živčanih i duševnih bolesti.
COVID19 I DARIVANJE KRVI
Ako ste se testirali dobili pozitivan nalaz i imali simptome koronavirusa, morate pričekati 28 dana od nestanka simptoma. Ako ste se testirali i dobili pozitivan nalaz, a niste imali simptome koronavirusa, morate pričekati 28 dana od datuma zadnjeg pozitivnog testa. Ako ste se testirali i dobili negativan nalaz, ali ste imali simptome koronavirusa, morate pričekati 14 dana od rješavanja simptoma. Ako ste imali simptome koronavirusa, ali niste imali test ili ste čekali rezultat testa, morate pričekati 28 dana od rješavanja simptoma.
Krv možete darovati 48h nakon primljene bilo kojeg cjepiva ukoliko nemate nikakvih simptoma (povišena tjelesna temperatura, grlobolja, bolovi u mišićima, i sl.).
artinfo.ba
