Jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta je istraživanje mozga. Tome svjedoči i podatak kako se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću. Više od 45% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU-a čine upravo bolesti mozga.
Prema podacima Federation of European Neuroscience Societies (FENS) 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcije živčanog sustava. Ukupni godišnji trošak od oko 800 milijardi eura za bolesti mozga veći je od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, piše Ordinacija.hr.
Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 14. do 20. ožujka 2022. godine organizirao je obilježavanje Tjedna mozga. S ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga vodeće teme obilježavanja Tjedna mozga su bile izrazito aktualne: Mozak i Post-COVID sindrom te Kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“.
Mozak i Post-COVID sindrom
Po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus može biti uzrokom brojnih oštećenja mozga, koje mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice na svakodnevno funkcioniranje bolesnika ukoliko nisu pravodobno liječene.
Primjeri takvih posljedica su:
- kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja,
- otežano donošenje odluka,
- promjene raspoloženja,
- povećanje anksioznosti,
- poteškoće spavanja.
U razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti za učinkovito liječenje je neophodna primjena neurokognitivne rehabilitacije, kao i poticanje interdisciplinarne suradnje brojnih struka i smjerova u područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga.
Kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“
Aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba tijekom pandemije koronavirusa te problematiku učenja i održavanja nastave na daljinu obuhvatit će iz različitih perspektiva multidisciplinarni tim stručnjaka. Djetinjstvo i doba adolescencije razdoblja su najveće „plastičnosti“ mozga, vrijeme kada se odvija najveći dio mentalnog razvoja i definiraju individualne sposobnosti. Tijekom tog razdoblja stvara se velik broj neuronskih veza, stoga je važno stimulirati mozak upravo u ovoj razvojnoj dobi, kako bi se osigurao razvoj sposobnosti koje će biti ključne u odrasloj dobi.
Notra.ba
