× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Poljoprivreda

poljoprivreda67-702x336.jpg

Veliki val poskupljenja energenata i repromaterijala koji već dulje od godinu dana uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju reflektira se na niz područja proizvodnje, od žitarica pa do mesa, a na posebnom su udaru proizvođači i otkupljivači mlijeka, piše Večernji list BiH.

Uzroke stanja treba tražiti na nekoliko razina, od poremećenih lanaca opskrbe stočnom hranom, nedovoljnog ulaganja u vlastite robne zalihe do izostanka stimulativnih olakšica, poput plavog dizela, a zabrinutost je kako će u tjednima koji dolaze situacija biti još teža. Kako bi stočni fond davao dovoljne količine kvalitetnog mlijeka, nužna je i kvalitetna prehrana stočnom hranom, a u situaciji u kojoj cijena žitarica na svjetskom tržištu doseže astronomske vrijednosti, kao jedino rješenje nameće se povećanje zasijanih površina unutar BiH tijekom predstojeće proljetne sjetve.

Cijena repromaterijala

A toga ne može biti bez povećanja izravnih poticaja po hektaru i omogućavanja jeftinijeg goriva za poljoprivredne strojeve. Upravo su o problemima u ovoj branši proizvođači i otkupljivači mlijeka održali sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, na kojem su tražili što hitniju reakciju, pomoć, kako bi ova industrija i proizvodnja mlijeka u FBiH opstala. Na sastanku su razmotrene dosadašnje mjere u sektoru mljekarstva te je izraženo zadovoljstvo redovitošću poticajnih mjera Federalnog ministarstva poljoprivrede, kao i činjenicom da posljednje tri godine proizvodnja mlijeka u Federaciji bilježi konstantan rast.

Kako je za klix.ba nakon sastanka kazao Said Karić, direktor Farme Spreča, izneseni su svi problemi s kojima se mljekari trenutačno suočavaju, a najveći od svih su velika poskupljenja svih inputa u proizvodnji. O kakvom je udaru riječ, ilustrativan je i primjer koji je iznio, a koji kaže kako je cijena obroka za životinje koje proizvode mlijeko znatno porasla, gotovo za 30 posto. Uzrok takvog rasta je poskupljenje koncentrata, odnosno žitarica na globalnom tržištu, a da situacija uistinu traži hitnu reakciju vlasti na svim razinama, dovoljno govori i podatak kako je prije dva dana zabilježen slučaj u kojemu je, potvrdio je on, sojina sačma na tržištu imala cijenu od 475 eura prijepodne, a poslijepodne ta je cijena porasla na 525 eura. Stoga su na ovom sastanku mljekari poručili kako bi prije proljetne sjetve trebalo ispuniti uvjete, počevši od isplate poticaja proizvođačima mlijeka za četvrto tromjesečje prošle godine i prvo tromjesečje ove godine, da se isplati između 300 i 500 KM po hektaru, kako bi se amortizirali troškovi proljetne sjetve koji im slijede.

Pomoć

Naravno, sjetva zahtijeva niz predradnji, odnosno osiguranja svih potrebnih inputa za realizaciju, a ključni je gnojivo, čija je cijena u odnosu na prošlu godinu sada porasla za 170 posto. Karić je pritom potvrdio kako su se predstavnici Ministarstva složili kako je potrebno hitno intervenirati i povući određene korake, a pritom su im i potvrdili kako će im pružiti po 50 litara goriva po hektaru. Karić je dodao kako to jest pomoć, ali nije dovoljno, istaknuvši kako je potrebno provesti i neke druge zahtjeve s obzirom na to da sjetva neće dugo čekati. – Rekli su nam kako će to razmotriti – kaže Karić. Situacija s mljekarstvom samo je jedan od pokazatelja koliko se poskupljenja inputa na tržištu negativno reflektiraju na domaću proizvodnju, a koja, ako želi povećati kapacitet, mora dobiti snažnu potporu.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Poljoprivreda

poljoprivreda67-702x336.jpg

Veliki val poskupljenja energenata i repromaterijala koji već dulje od godinu dana uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju reflektira se na niz područja proizvodnje, od žitarica pa do mesa, a na posebnom su udaru proizvođači i otkupljivači mlijeka, piše Večernji list BiH.

Uzroke stanja treba tražiti na nekoliko razina, od poremećenih lanaca opskrbe stočnom hranom, nedovoljnog ulaganja u vlastite robne zalihe do izostanka stimulativnih olakšica, poput plavog dizela, a zabrinutost je kako će u tjednima koji dolaze situacija biti još teža. Kako bi stočni fond davao dovoljne količine kvalitetnog mlijeka, nužna je i kvalitetna prehrana stočnom hranom, a u situaciji u kojoj cijena žitarica na svjetskom tržištu doseže astronomske vrijednosti, kao jedino rješenje nameće se povećanje zasijanih površina unutar BiH tijekom predstojeće proljetne sjetve.

Cijena repromaterijala

A toga ne može biti bez povećanja izravnih poticaja po hektaru i omogućavanja jeftinijeg goriva za poljoprivredne strojeve. Upravo su o problemima u ovoj branši proizvođači i otkupljivači mlijeka održali sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, na kojem su tražili što hitniju reakciju, pomoć, kako bi ova industrija i proizvodnja mlijeka u FBiH opstala. Na sastanku su razmotrene dosadašnje mjere u sektoru mljekarstva te je izraženo zadovoljstvo redovitošću poticajnih mjera Federalnog ministarstva poljoprivrede, kao i činjenicom da posljednje tri godine proizvodnja mlijeka u Federaciji bilježi konstantan rast.

Kako je za klix.ba nakon sastanka kazao Said Karić, direktor Farme Spreča, izneseni su svi problemi s kojima se mljekari trenutačno suočavaju, a najveći od svih su velika poskupljenja svih inputa u proizvodnji. O kakvom je udaru riječ, ilustrativan je i primjer koji je iznio, a koji kaže kako je cijena obroka za životinje koje proizvode mlijeko znatno porasla, gotovo za 30 posto. Uzrok takvog rasta je poskupljenje koncentrata, odnosno žitarica na globalnom tržištu, a da situacija uistinu traži hitnu reakciju vlasti na svim razinama, dovoljno govori i podatak kako je prije dva dana zabilježen slučaj u kojemu je, potvrdio je on, sojina sačma na tržištu imala cijenu od 475 eura prijepodne, a poslijepodne ta je cijena porasla na 525 eura. Stoga su na ovom sastanku mljekari poručili kako bi prije proljetne sjetve trebalo ispuniti uvjete, počevši od isplate poticaja proizvođačima mlijeka za četvrto tromjesečje prošle godine i prvo tromjesečje ove godine, da se isplati između 300 i 500 KM po hektaru, kako bi se amortizirali troškovi proljetne sjetve koji im slijede.

Pomoć

Naravno, sjetva zahtijeva niz predradnji, odnosno osiguranja svih potrebnih inputa za realizaciju, a ključni je gnojivo, čija je cijena u odnosu na prošlu godinu sada porasla za 170 posto. Karić je pritom potvrdio kako su se predstavnici Ministarstva složili kako je potrebno hitno intervenirati i povući određene korake, a pritom su im i potvrdili kako će im pružiti po 50 litara goriva po hektaru. Karić je dodao kako to jest pomoć, ali nije dovoljno, istaknuvši kako je potrebno provesti i neke druge zahtjeve s obzirom na to da sjetva neće dugo čekati. – Rekli su nam kako će to razmotriti – kaže Karić. Situacija s mljekarstvom samo je jedan od pokazatelja koliko se poskupljenja inputa na tržištu negativno reflektiraju na domaću proizvodnju, a koja, ako želi povećati kapacitet, mora dobiti snažnu potporu.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.