Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači, prenosi Večernji pisanje Klixa.
Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM. Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM. Uz ovu računicu jedan umirovljenik teško može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri mirovine samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više. Tim povodom ekipa portala Klix.ba razgovarala je s Josipom Šakićem, gospodarstvenikom iz drvne industrije Srednjobosanske županije, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.
"Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog razdoblja, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa", kazao je Šakić. Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina. Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.
"Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto", dodao je za Klix sugovornik
. Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije. Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta financijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi umirovljenika minimalna mirovina manja od 400 KM.
artinfo.ba
