Ekološka udruženja Aarhus centar u Sarajevu (AC SA), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) počeli su kampanju o potrebi kreiranja adekvatnih okolišnih strategija i njihove efikasne implementacije u budućnosti.
Kampanja je pokrenuta u okviru Eko BiH projekta koji financira Europska unija, a unutar projekta ESAP 2030+, AC SA, CZZS i CEE su pratili rad radne grupe “Voda,“ te su identificirali različite probleme u oblasti upravljanja vodama.
Izvršna ravnateljica AC SA Emina Veljović kaže da su iznenađeni što u priprema okolišnih strategija na sve četiri razine upravljanja u nacrtu teksta nije identificirana izgradnja malih hidroelektrana (MHE) kao jedan od ključnih problema u okolišnom aspektu BiH, te da se taj značajan propust mora pod hitno korigirati.
Uvidom u završne pripreme akcijskih planova, dodala je, određene korekcije su izvršene, ali, MHE se i dalje posmatraju kao razvojni potencijali, te se predviđa i upotreba određenih kriterija izgradnje i smjernice za aktuelne i buduće MHE.
- Taj stav je poražavajući, naročito ako se uzme u obzir da je npr. u Federaciji BiH Zastupnički dom Parlamenta FBiH 29.06.2020. godine donio Zaključak, kojim se potpuno zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH - istaknula je Veljović.
Dodala je da je nedavno i Dom naroda FBiH uvažio Prijedlog Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se bliže definiraju MHE, te se kreira zabrana na izdavanje energetskih dozvola za te objekte.
Nakon medijskog i administrativnog pritiska građana i članova Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, 9.prosinca Dom naroda Parlamenta FBiH je usvajanjem Prijedloga Zakona o električnoj energiji u FBiH otvorio put za reguliranje problematike izgradnje novih MHE, i time zakonski unaprijedio realizaciju Zaključka o zabrani izgradnje MHE.
I u Republici Srpskoj, podsjeća Viktor Bjelić iz CZZS-a, Narodna skuština je početkom 2021. godine usvojila Deklaarciju o zaštiti rijeka RS kojom zastupnici NS RS zahtijevaju od Vlade da ograniči svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana, te da izvrši reviziju dosadašnjih ugovora o izgradnji.
Međutim, kao i u FBiH, tijekom pripreme Strategije za životnu sredinu u RS u sklopu projekta ESAP 2030+ može se uočiti da se izgradnja ovih objekata i dalje planira, a pri tome ne smijemo zaboraviti da se strategije za životnu sredinu planiraju za narednih sedam, odnosno deset godina – rekao je Bjelić.
Iz nevladinog sektora očekuju da će zabrana hidroenergetskih objekata ubrzo doživjeti svoj konačan zakonski epilog. Zbog toga, Bjelić smatra da je kontraproduktivno planirati njihovo tzv. održivo postojanje u sklopu dokumenta koji imaju višegodišnje trajanje, upotrebu.
Pored pripreme okolišnih strategija bez planiranja MHE, članovi Eko BiH mreže očekuju, da se mjere i preporuke iz akcijskih planova zaista realiziraju, te da se uvaže mjere skladne i koordinirane implementacije svih Strategija za zaštitu okoliša/životne sredine, priopćeno je iz Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”.
artinfo.ba
