Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, na sjednici održanoj u četvrtak, donijela tri odluke o kategorizaciji pojedinih cesta u Federaciji BiH, saznaje Hrvatski Medijski Servis.
Odlukom Vlade F BiH tako je regionalna cesta R-426 (Dračevo-Hutovo-Ravno), dužine 42,51 km, prekategorizirana u magistralnu cestu M-17.6.
Istovremeno su na području Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije u magistralnu cestu oznake M-17.1 kategorizirane regionalne ceste R-456 (Žepče-Zavidovići u dužini od 12,7 km), R-467 (Zavidovići-Vozuća-Ribnica u dužini od 29,4 km), R-469 (Ribnica – Banovići – Živinice – Dubrave – Medaš u dužini od 40,84 km) i R-469a (spoj s Međunarodnim aerodromom Tuzla u dužini od 0,8 km), ukupne dužine 83,74 km.
Nakon što JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo preuzmu na upravljanje ove dvije nove magistralne ceste, one će, s ciljem kontinuiranog redovitog održavanja, biti dodane LOT-ovima u koji su kategorizirane magistralne ceste na ovim područjima.
Kako je Hrvatski Medijski Servis već pisao, zahtjev za prekategorizaciju ceste Dračevo- Hutovo- Ravno u magistralnu cestu još početkom godine Federalnom ministarstvu prometa i veza uputili su načelnici Neuma, Ravnog i Čapljine. Federalni ministar Denis Lasić taj je zahtjev prihvatio i u svibnju predložio Vladi FBiH da ga usvoji. No, usprotivio mu se federalni premijer Fadil Novalić. Novalić i bošnjački ministri kao uvjet za proglašenje spomenutog cestovnog pravca magistralnim tražili su da se istodobno magistralnom cestom proglasi i cesta od Konjica preko Boračkog jezera do mjesta Potoci na sjeveru Mostara, čija je ekonomska opravdanost upitna.
Nakon šest mjeseci dogovor je, ipak, postignut. Tako će jugoistočna Hercegovina osim magistralnom cestom Neum- Stolac, u dužini od 43 kilometra, koja bi trebala biti završena na proljeće sljedeće godine, uz ovaj horizontalni dobiti i vertikalni magistralni cestovni pravac Ravno- Hutovo- Dračevo.
Riječ je, naime, o krivudavoj asfaltnoj cesti kojom preko Svitave i Hutova, u ljetnim mjesecima, prolazi tisuće turista prema Neumu, uz njih i stanovništvo neumske općine koje putuje prema Čapljini, kao i dostavna vozila. Toliki promet jednotračnom cestom stvara ogromne gužve ali i ugrožava sigurnost putnika. Uz to najjužnija hercegovačka općina Ravno s ostatkom Hercegovine, općinama Čapljina, Neum i Ravno, nije povezana magistralnom, već uskom asfaltnom cestom. Apsurd je da se u Ravno može stići magistralom kroz Republiku Srpsku, preko Ljubinja, ali ne i teritorijem Federacije BiH.
Proglašenjem putnog pravca Dračevo (spoj s magistralom cestom M-17)- Hutovo (spoj s magistralnom cestom Neum- Stolac)-Ravno, stvorena je pretpostavka za proširenje i modernizaciju ovog cestovnog pravca kako bi on postao dvotračna magistralna cesta poput ceste Stolac-Neum. Ona će sada biti u nadležnosti Cesta FBiH. Očekuje se da će to javno poduzeće iz vlastitih ili kreditnih sredstava koja uz suglasnost Vlade FBiH može dobiti od Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske i Svjetske banke postojeću usku asfaltnu cestu pretvoriti u dvotračni magistralni put po uzoru na cestu Stolac- Neum. Ovim bi osim Neuma i druga hercegovačka općina na jugoistoku Hercegovine Ravno bila povezana s Neumom, Čapljinom i Stocem, a time i ostatkom Federacije BiH, što je za stanovništvo ovog područja sjajna vijest. /HMS/
