U 2022. godini planirano je održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će izbori biti raspisani u svibnju 2022. godine, kada će biti usvojen naputak o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti, piše Večernji list BiH.
Stoji to u srednjoročnome planu rada Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, za koji se ne može sa sigurnošću potvrditi kako će se ispuniti. Postoje za to zapreke političke, ali i financijske prirode koje za sada nisu riješene, a ne postoje čak ni naznake da bi se u dogledno vrijeme mogle riješiti. Naime, ne postoji financijska podloga za održavanje općih izbora na kojima se, uz državno Predsjedništvo, izravno bira novi saziv Zastupničkog doma BiH, kao i entitetski domovi, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske, te skupštine deset županija. Kako bi se moglo planirati održavanje izbora, u državnome proračunu mora biti izdvojeno oko 8,5 milijuna maraka za njihovu provedbu.
Tako je to bilo 2018. godine na osmim općim izborima u Bosni i Hercegovini. Privremeno financiranje No, s obzirom na činjenicu da u BiH nije usvojen proračun za 2021. te da se država “održavala” uz privremeno financiranje, ne može se u projekcijama za sljedeću godinu osigurati potreban dodatni novac predviđen za stavku izbora. To je jedino moguće ako se Vijeće ministara složi, nakon toga sve potvrdi Predsjedništvo BiH kao formalni predlagač proračuna te na kraju sve prihvati Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u oba doma.
S obzirom na aktualnu blokadu državne razine vlasti te međusobni politički rat koji vode srpski i bošnjački politički predstavnici, donošenje proračuna za 2022. godinu iz sadašnje perspektive čini se kao nemoguća misija. Bez toga ne postoje nikakvi uvjeti da Središnje izborno povjerenstvo, čiji je legitimitet upitan jer je nametnuto sukladno željama bošnjačke političke strane te oporbe iz Republike Srpske predvođene SDS-om, donese odluku o raspisivanju izbora te odredi rokove izbornog procesa. Uz sve to postoje i drugi politički razlozi koji su također djelomično povezani s očekivanim predstojećim izbornim procesom. To je, prije svega, zato što ne postoje odredbe Izbornog zakona BiH koje definiraju način biranja izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda u Federaciji BiH, a kojim je osporeno i da se ubuduće može izbjegavati legitimitet izbora članova državnog Predsjedništva, odnosno svih administrativno-teritorijalnih razina vlasti. Tako se precizno navodi u odluci Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, u kojoj je na čak 12 mjesta istaknuto da je potrebno zajamčiti legitimno političko predstavljanje, što je duh i slovo Daytonskog mirovnog sporazuma. Te je, vrlo precizno, dio Ustava Bosne i Hercegovine.
Ovu presudu bošnjačka strana, a napose politički predstavnici koji su je zloporabili, nastoje posve ignorirati tvrdeći da je čak provedena. Legitimitet 12 puta No, tek provjerom službenog dokumenta Izbornog zakona na stranicama Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) navodi se kako je izbrisana rečenica kojom se jamči da će jedan predstavnik određenog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija biti izabran u federalni Dom naroda. Uz to, izbrisan je i čitav jedan članak Izbornog zakona koji govori po kojem se točnom izračunu biraju izaslanici iz pojedinih naroda iz deset županija. Iako je ta odredba zakona bila stavljena izvan uporabe, ipak je Središnje izborno povjerenstvo 2018. godine odlučilo biti tumač odluke Ustavnoga suda, zakonodavac, ali i tumač Ustava Federacije BiH u kojemu se nalaze također odredbe vezane uz izbor izaslanika Doma naroda.
No, Ustav Federacije BiH nije propis koji treba tumačiti SIP. Posebno stoga jer je Ustavni sud BiH u presudi u slučaju “Ljubić” iz 2016. naložio isključivo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine izmjenu Izbornog zakona zemlje. To se, međutim, nije dogodilo te je u roku od pola godine izbrisana odredba u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Političke strane obvezale su se provesti ovu odluku Ustavnoga suda BiH, no to nisu učinile ni pet godina poslije. Iako to nisu izrijekom potvrdili iz Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, među osam odluka koje još uvijek stoje neprovedene jest i ona koja se tiče presude koja se temelji na odredbama Ustava Bosne i Hercegovine o pravima konstitutivnih naroda, kao i potrebe osiguranja njihova legitimnog predstavljanja.
Posljednji rok za proračun i izmjene Izbornog zakona je svibanj 2022. Teoretski, postoji rok do svibnja sljedeće godine do kada bi vlasti BiH trebale promijeniti Izborni zakon kako bi se ispunile presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga, ali i ona koja se tiče slučaja “Ljubić” kako bi zemlja ispunila očekivanja koja su pred nju stavljena u smjeru približavanja Europskoj uniji, a napose u onom dijelu koji se tiče poštivanja pravne države.
To je, naime, rok do kojega bi SIP morao imati nova pravila igre, ali i odobreni novac kako bi se bilo u stanju platiti sve obveze. Najveći dio novca, oko 4,3 milijuna maraka, odnosi se na promatrače na izbornim mjestima, ali i druge troškove poput tiskanja, osiguranja... U to sve nisu uračunata ni najavljena tehnička poboljšanja kako bi se izbjeglo krivotvorenje izbornih rezultata.
