Kiseljačka tvrtka TWI d.o.o i B.I.  Materijal iz Fojnice najznačajniji su investitori u Fojnici posljednjih godina

     Stara ruševna zgrada nekadašnje vojarne u samom središtu Fojnice,  izgrađena još u doba Austro-Ugarske ovih je dana u samo nekoliko sati doslovno izbrisana s lica zemlje

Novi sadržaji

 Na prostoru kojeg je zauzimala zajedno s još jednom ruševnom zgradom, na površini od 4000 metara četvornih gradi se veliki parking s preko 200 parking mjesta. Hotel Stari grad koji je već desetak godina prazan, a umjesto gostiju privlači pljačkaše koji su iz njega odnijeli sve što se dalo odnijeti, postaje stambena zgrada s oko 70 stanova površine od 30 do 150 metara četvornih. Među njima bit će i luksuzni dvoetažni stanovi, dok je prizemlje rezervirano za poslovne prostore, banke, kafiće restorane i druge sadržaje. Zgrada  koja se nalazi uz Hotel renovira se i njoj će na katu biti smještajni kapaciteti s oko 50 ležajeva, dok u prizemlju ostaje restoran ali će umjesto postojećih 50 imati kapacitet preko 200 mjesta. Uz veliki parking, planirana je i izgradnja bazena, te drugih sadržaja koji će sadašnje ruglo Fojnice pretvoriti u poslovno stambeni kompleks s mnoštvom ugostiteljskih i  turističkih sadržaja. Njihovom izgradnjom uz sezonske poslove, bit će otvoreno najmanje 50  stalnih radnih mjesta.

Poslovni partneri

Iza svih nabrojanih milijunskih investicija stoje dugogodišnji poslovni partneri Sahir Muustajbegović, vlasnik poduzeća TWI d.o.o iz Kiseljaka i Igor Bošnjak i njegova tvrtka B.I. Materijal, jedna u nizu koje su u vlasništvu ovog fojničkog poduzetnika. Mustajbegović i Bošnjak od banjalučke tvrtke Bora d.o.o ovih su dana kupili kompleks zgrada kao i zemljište na kojima su odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora započeli s realiziranjem u Fojnici trenutačno neznačajnijih investicija. I nisu im nikako prve u ovoj općini u kojoj su, potvrdio nam je i načelnik Fojnice Sabahudin Klisura, najznačajniji investitori posljednjih godina.

 „Iza mene i Sahira Mustajbegovića je uspješna poslovna suradnja koja traje već sedam godina. Plodovi te suradnje najvidljiviji su upravo ovdje u Fojnici gdje imamo mnoštvo zajedničkih projekata, od hale površine 5500 metara četvornih, velikog skladišta građevinskog materijala, tvornice za proizvodnju papira“, kaže nam Bošnjak. Njegov poslovni partner Sahir Mustajbegović dopunjuje ga popisom i mnogih drugih projekata među kojima su solarni paneli na brdu Malkoč te na hali izgrađenoj na mjestu nekadašnje pilane u Fojnici. „Svaka naša investicija je ujedno i ekološki prihvatljiva, jer koristimo alternativne izvore energije kojima planiramo  zadovoljiti potrebe Fojnice za energijom koristeći prije svega energiju sunca, posebno na Malkoču koji je osunčan skoro uvijek“,  pojasnio je Mustajbegović. Njemu i njegovom poslovnom partneru zajednička je želja ulagati na ovim prostorima, a Fojnici su investicije koje oni realizirali itekako dobrodošle, potvrdio  je načelnik Fojnice Sabahudin Klisura.

Turizam kao prilika

  „Turizam je najznačajniji razvojni potencijal Fojnice. Prema našim procjenama, godišnje Fojnicu, Franjevački samostan, Prokoško jezero i slapove Kozice posjeti oko 20 000 turista. Samo središte Fojnice ne nudi im skoro ništa. Investicijom koju su pokrenuli ovih dana Sahir Mustajbegović i Igor Bošnjak dobit ćemo sadržaje koji nam nedostaju kako bi se turisti koji posjećuju navedene destinacije mogli  zadržati u Fojnici. Dobit ćemo i ogromnih 50 radnih mjesta, mlade obitelj priliku za kupnju stanova jer stanogradnje u Fojnici nakon rata nije bilo. Ona počinje ovom investicijom“, kaže nam Klisura. Investicije koje u Fojnici realiziraju kiseljačka i fojnička tvrtka, odnosno njihovi vlasnici imaju podršku općinskih vlasti, načelnika kao i Općinskog vijeća jer uklapaju se u viziju razvoja ove srednjobosanske općine u kojoj turizam igra glavnu ulogu, potvrđuju nam načelnik Klisura te Bošnjak i Mustajbegović, posljednjih godina najznačajniji investitori u Fojnici.

Socijalna osjetljivost

I na kraju, ali nikako najmanje važno, Mustajbegović i Bošnjak stambeno će zbrinuti dvije osobe u stanju socijalne potrebe koje su živjele u ruševnim zgradama. Kupoprodajni ugovor nije ih na to obvezao, ali socijalna osjetljivost koju obojica imaju jest. Nikako nije nevažno spomenuti da na njihovim gradilištima rade isključivo domaće tvrtke, a i posla će po završetku projekata biti najprije za stanovnike općine u kojoj realiziraju investicije. Time kažu na najbolji način pokazuju jedan svoj patriotizam, a drugi domoljublje.

AP/artinfo.ba