Prema količini oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika, Srbija i Crna Gora dijele prvo mjesto u Evropi s prosječnih 39,1 komad ličnog naoružanja na 100 stanovnika, što znači da je svaki treći stanovnik ovih dviju zemalja naoružan.
Ovo su podaci istraživanja nezavisne organizacije "World population review" sa sjedištem u Sjedinjenim državama u kojima, između ostalog, stoji da su najnaoružanija nacija na svijetu Amerikanci sa 120,5 komada oružja na stotinu stanovnika. Prema istim ovim podacima Bosna i Hercegovina zauzima 13. mjesto u svijetu sa 31,2 komada civilnog naoružanja na stotinu stanovnika.
Kada pogledamo ukupan broj komada oružja, možemo vidjeti da stanovnici Srbije imaju 2.719.000 komada oružja, Crne Gore 245 hiljada, a u BiH taj broj iznosi 1.185.000. Važno je napomenuti da se ovi podaci odnose samo na oružje koje je uredno prijavljeno u nadležnim institucijama, dok se broj onog neprijavljenog tj. ilegalnog ne može sa sigurnošću utvrditi, jer o njemu ne postoji nikakva zvanična evidencija.
Postavlja se pitanje čemu naoružavanje do te mjere da se po količini naoružanja zemlje iz susjedstva nalaze u vrhu ljestvica u svijetu? Jedan od razloga zasigurno leži u tome da su zakoni o držanju naoružanja relativno liberalni, prvenstveno kada se radi o trofejnom ili lovačkom oružju. Drugi razlog što su zemlje Zapadnog Balkana "naoružane do zuba" je veliki broj zaštitarskih agencija, koje prema podacima srbijanskog MUP-a, imaju više od 50.000 komada registrovanog lakog naoružanja.
To su podaci za legalno oružje. Puno veći problem, međutim, predstavlja nelegalno naoružanje, kojeg, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji ima trostruko više. Krvavim raspadom Jugoslavije, koja je bila jedna od najvećih vojnih sila u Evropi, došlo je i do rasipanja naoružanja JNA, koje je najvećim dijelom pripalo Srbiji. Lako naoružanje, puške, pištolji i slično u agresiji na Hrvatsku i BiH dijeljeno je "šakom i kapom" stanovništvu koje ga je, nakon okončanja sukoba, u najvećem broju zadržalo.
Tendencija naoružavanja, važno je napomenuti, ipak je u padu. Veliki broj policijskih akcija uspio je stati ukraj gomilanju "kućnih arsenala", tako da su ovi brojevi, iako i dalje veoma visoki, u odnosu na 2011. godinu praktično prepolovljeni, a prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), samo u proteklih deset godina u zemljama regiona uništeno je 250.000 komada zapljenjenog i predatog oružja, piše Klix.ba.
