× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Višnjica Gaj

visnjica oblj 21 ljudi

Da je bošnjačkoj Armiji BiH uspjelo zauzeti Višnjica Gaj, Hrvata u Kiseljaku i Lepeničkoj dolini danas ne bi bilo

           Misom zadušnicom u crkvi Imena Marijina u Gromiljaku te polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Višnjica Gaju i molitvom za duše poginulih hrvatskih branitelja koju je predvodio don Ljubo Zelenika, vojni kepelan, u Višnjica Gaju danas je obilježena 28 godišnjica stradavanja petorice hrvatskih branitelja koji su među prvim hrvatskim žrtvama poginulim u Domovinskom ratu na području općine Kiseljak. „Muž mi je poginuo na ovom mjestu prije 28 godina. Kao i svake godine, na ovu tužnu godišnjicu odajemo počast i sjećamo se naših poginulih branitelja čija nesebična žrtva nikad neće biti zaboravljena“, kazala nam je Kata Vučić, supruga poginulog hrvatskog branitelja koji je stradao u Višnjica Gaju prvog dana otvorene agresije Armije R BiH na prostore općine Kiseljak. Među pet žrtvama koje su stradale tog dana bio je i 14 godišnji dječak Goran Drmač. Pogođen je snajperom ispred djedove kuće.  Za ovaj zločin nikad nitko odgovarao. „Svi znaju za ovaj zločin i mi smo preko Udruga tražili da se on procesuira, ali kad su Hrvati u pitanju, optužnica nema“, kazala nam je Nevenka Pravdić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Kiseljak.

 

IMG_3498.JPG

I dok žrtve Višnjice Gaja čekaju pravdu, oni koji im svake godine odaju počast prisjećaju se značaja događaja iz proljeća 1993. godine. „Ono što se tada dogodilo u Višnjica Gaju bio je zapravo početak rata u Kiseljaku. Mi kao i svake godine odajemo svim hrvatskim žrtvama koje su u obrani ovih prostora dale najvrijednije, svoje živote, molimo za one koji su stradali na današnji dan, ali i tijekom  cijelog Domovinskog rata na ovom području“, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak. Sudionici događaja kažu da Hrvata u Kiseljaku i Lepeničkoj dolini ne bi bilo da hrvatskim braniteljima uz velike žrtve, nije uspjelo obraniti Višnjica Gaj i zaustaviti agresiju Armije R BiH na ovaj dio općine Kiseljak. „Cilj Armije BiH bio je zauzimanjem Višnjica Gaja, podijeliti općinu Kiseljak na dva dijela, odnosno odvojiti Gromiljak i Brestovsko od ostatka općine te se preko Gomionice povezati s općinom Visoko. Da su u tomu uspjeli, nas Hrvata danas ne bi bilo na ovim prostorima“, kaže Miroslav Škoro, jedan od sudionika događaja iz proljeća 1993. godine.

IMG_3533.JPG

 

Zbog događaja koje opisuju sudionici Domovinskog rata u Kiseljaku, 18. travnja 1993. godine datum je koji se zauvijek urezao u svijest Hrvata Kiseljaka jer tog je dana za žitelje ove općine ali i brojne prognanike koji su u njoj pronašli utočište,  počela borba za goli opstanak koja je u konačnici plaćena s nekoliko stotina života hrvatskih branitelja i civila.   Bošnjačka Armija BiH tog je dana krenula s opsežnom akcijom presijecanja teritorija općine s ciljem lakšeg zauzimanja Kiseljaka. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu. "Provjerite i odmah procijenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocijenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice", pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH "Jasikovica", a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci, nacionalno mješovita  naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. 

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Agro centar
Ecos
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Višnjica Gaj

visnjica oblj 21 ljudi

Da je bošnjačkoj Armiji BiH uspjelo zauzeti Višnjica Gaj, Hrvata u Kiseljaku i Lepeničkoj dolini danas ne bi bilo

           Misom zadušnicom u crkvi Imena Marijina u Gromiljaku te polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Višnjica Gaju i molitvom za duše poginulih hrvatskih branitelja koju je predvodio don Ljubo Zelenika, vojni kepelan, u Višnjica Gaju danas je obilježena 28 godišnjica stradavanja petorice hrvatskih branitelja koji su među prvim hrvatskim žrtvama poginulim u Domovinskom ratu na području općine Kiseljak. „Muž mi je poginuo na ovom mjestu prije 28 godina. Kao i svake godine, na ovu tužnu godišnjicu odajemo počast i sjećamo se naših poginulih branitelja čija nesebična žrtva nikad neće biti zaboravljena“, kazala nam je Kata Vučić, supruga poginulog hrvatskog branitelja koji je stradao u Višnjica Gaju prvog dana otvorene agresije Armije R BiH na prostore općine Kiseljak. Među pet žrtvama koje su stradale tog dana bio je i 14 godišnji dječak Goran Drmač. Pogođen je snajperom ispred djedove kuće.  Za ovaj zločin nikad nitko odgovarao. „Svi znaju za ovaj zločin i mi smo preko Udruga tražili da se on procesuira, ali kad su Hrvati u pitanju, optužnica nema“, kazala nam je Nevenka Pravdić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Kiseljak.

 

IMG_3498.JPG

I dok žrtve Višnjice Gaja čekaju pravdu, oni koji im svake godine odaju počast prisjećaju se značaja događaja iz proljeća 1993. godine. „Ono što se tada dogodilo u Višnjica Gaju bio je zapravo početak rata u Kiseljaku. Mi kao i svake godine odajemo svim hrvatskim žrtvama koje su u obrani ovih prostora dale najvrijednije, svoje živote, molimo za one koji su stradali na današnji dan, ali i tijekom  cijelog Domovinskog rata na ovom području“, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak. Sudionici događaja kažu da Hrvata u Kiseljaku i Lepeničkoj dolini ne bi bilo da hrvatskim braniteljima uz velike žrtve, nije uspjelo obraniti Višnjica Gaj i zaustaviti agresiju Armije R BiH na ovaj dio općine Kiseljak. „Cilj Armije BiH bio je zauzimanjem Višnjica Gaja, podijeliti općinu Kiseljak na dva dijela, odnosno odvojiti Gromiljak i Brestovsko od ostatka općine te se preko Gomionice povezati s općinom Visoko. Da su u tomu uspjeli, nas Hrvata danas ne bi bilo na ovim prostorima“, kaže Miroslav Škoro, jedan od sudionika događaja iz proljeća 1993. godine.

IMG_3533.JPG

 

Zbog događaja koje opisuju sudionici Domovinskog rata u Kiseljaku, 18. travnja 1993. godine datum je koji se zauvijek urezao u svijest Hrvata Kiseljaka jer tog je dana za žitelje ove općine ali i brojne prognanike koji su u njoj pronašli utočište,  počela borba za goli opstanak koja je u konačnici plaćena s nekoliko stotina života hrvatskih branitelja i civila.   Bošnjačka Armija BiH tog je dana krenula s opsežnom akcijom presijecanja teritorija općine s ciljem lakšeg zauzimanja Kiseljaka. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu. "Provjerite i odmah procijenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocijenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice", pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH "Jasikovica", a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci, nacionalno mješovita  naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. 

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.