× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

U općini Kiseljak od rata pa do danas najaktualnija i najzanimljivija tema u javnom diskursu je svakako „Hotel Dalmacija“.

 U općini Kiseljak od rata pa do danas najaktualnija i najzanimljivija tema u javnom diskursu je svakako „Hotel Dalmacija“.

Premda Kiseljak kao iznimno prometno mjesto  treba sličnu ustanovu, „Hotel Dalmacija“ godinama ne radi. Javnost uglavnom zna da se radi o neuspješnoj privatizaciji i da su u tijeku brojni sudski sporovi i uglavnom nagađa da je vodstvo Općine, glavni krivac.

Međutim, istina je potpuno drugačija i s obzirom da su sudski sporovi konačno završeni, odlučili smo istražiti o čemu se točno radi.

Naime, Općinsko vijeće je na posljednjoj sjednici nedavno usvojilo Izvješće o radu Općinskog javnog pravobraniteljstva sa sjedištem u Kiseljaku u kojemu je najzanimljiviji slučaj upravo onaj vezan za konačnu presudu glede navedenog hotela.

Slučaj je kao i brojne druge vodio voditelj spomenute službe gospodin Abdulah Japaur  koji nam je vrlo rado i profesionalno izašao u susret glede ovoga teksta.

Glavni problem je kako kaže bilo nepoštivanje Zakona u postupku privatizacije „Hotela Dalmacija“ , odnosno Uredbe o upisu nekretnina koje idu u taj postupak.

Prostor lječilišta  je prvo  prošao nekoliko faza: od Zavoda  za gastro i bolesti metabolizma, zatim 1996. tadašnja Hrvatska republika Herceg Bosna ga prevodi u Lječilište za gastroenterologiju i rehabilitaciju;  radnici ustanove potom osnivaju  „d.o.o. Hotel Dalmacija“ čime se pojavljuju dva subjekta: lječilište i hotel- privatno i gospodarsko društvo.

Postupkom privatizacije došlo je dakle do problema kod knjiženja imovine koja ide u postupak i može biti prodana, točnije zemljišno knjižnog izvatka, u kojem se našlo 49 duluma zemlje.

Naime, tih 49 duluma su općinsko vlasništvo, dok hotelu i lječilištu zajedno pripada oko 11, a samo hotelu 7,8 duluma zemlje.

Međutim, pečat kojim je  Ured opće uprave u Kiseljaku dioničarima dao svu zemlju, bio je falsificiran!

Zaključak je to Općinskog sudu u Kiseljaku, kao i Županijskog suda u Novom Travniku.

Apsurd je taj da falsificiranje nitko ne bi mogao otkriti da je na istom pečatu umjesto Opće uprave stavljen Gruntovnički ured ili pak Katastar jer Opća uprava nema nadležnosti izdati sličnu potvrdu.

U međuvremenu je Općina Kiseljak 1997. godine iz Gradskog prijevoznog poduzeća u Sarajevu izuzela  spornu zemlju oko hotela i prenijela na sebe.

Razne su priče, kako kaže gospodin Abdulah,  oko spomenutog falsificiranog pečata u vezi tko ga je i zašto napravio i odobrio, ali i zatražio,  no to više nije ni važno.

Glavni dio cijelog slučaja su sporovi koje su dioničari, njih pet (koliko ih je sudjelovalo u procesima) predvođeni Zvonkom Markovićem pokrenuli protiv Općine. Osim njega tu su još i jedan Talijan Giovanni Sossi, Josip Softa, Miro Nikačević i Hikmeta Gunjak.

Dakle Općinski i Županijski sud su i na žalbe presuđivali u korist Općine, međutim sud u Travniku, gospodarsko odjeljenje  zbog razloga o kojima nećemo nagađati, išao je u korist dioničara. Konačno je spor završio 31. ožujka ove godine konačnom presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u korist Općine.

Cijela stvar se vraća na početak, imovina hotela i popratnih sadržaja ide Agenciji za privatizaciju te će se morati ići u novi postupak privatizacije.

Gospodin Abdulah za sve izrečene argumente ima valjanu dokumentaciju  a drugu stranu priče, onu dioničara, možete pogledati u priči koju je radila ekipa TvKiss-a: http://bit.ly/1B8Dbjr .

Žalosno je što je, kako kaže pravobranitelj Abdulah, načelnik  općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak svo vrijeme dok se postupak vodio, dioničarima nudio nagodbu odnosno da uzmu ono što im je Odlukom o osnivanju „Hotela Dalmacija“ iz 1996.  pripalo a to je hotel, zemljište koje mu pripada (oko 7,8 duluma) i svi popratni sadržaji od restorana itd., osim lječilišta, koje je javno dobro i osim zemlje koja ostaje u Općinskom vlasništvu. Međutim, oni to nisu prihvaćali premda ponuda nakon presude i dalje stoji.

 

im|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

U općini Kiseljak od rata pa do danas najaktualnija i najzanimljivija tema u javnom diskursu je svakako „Hotel Dalmacija“.

 U općini Kiseljak od rata pa do danas najaktualnija i najzanimljivija tema u javnom diskursu je svakako „Hotel Dalmacija“.

Premda Kiseljak kao iznimno prometno mjesto  treba sličnu ustanovu, „Hotel Dalmacija“ godinama ne radi. Javnost uglavnom zna da se radi o neuspješnoj privatizaciji i da su u tijeku brojni sudski sporovi i uglavnom nagađa da je vodstvo Općine, glavni krivac.

Međutim, istina je potpuno drugačija i s obzirom da su sudski sporovi konačno završeni, odlučili smo istražiti o čemu se točno radi.

Naime, Općinsko vijeće je na posljednjoj sjednici nedavno usvojilo Izvješće o radu Općinskog javnog pravobraniteljstva sa sjedištem u Kiseljaku u kojemu je najzanimljiviji slučaj upravo onaj vezan za konačnu presudu glede navedenog hotela.

Slučaj je kao i brojne druge vodio voditelj spomenute službe gospodin Abdulah Japaur  koji nam je vrlo rado i profesionalno izašao u susret glede ovoga teksta.

Glavni problem je kako kaže bilo nepoštivanje Zakona u postupku privatizacije „Hotela Dalmacija“ , odnosno Uredbe o upisu nekretnina koje idu u taj postupak.

Prostor lječilišta  je prvo  prošao nekoliko faza: od Zavoda  za gastro i bolesti metabolizma, zatim 1996. tadašnja Hrvatska republika Herceg Bosna ga prevodi u Lječilište za gastroenterologiju i rehabilitaciju;  radnici ustanove potom osnivaju  „d.o.o. Hotel Dalmacija“ čime se pojavljuju dva subjekta: lječilište i hotel- privatno i gospodarsko društvo.

Postupkom privatizacije došlo je dakle do problema kod knjiženja imovine koja ide u postupak i može biti prodana, točnije zemljišno knjižnog izvatka, u kojem se našlo 49 duluma zemlje.

Naime, tih 49 duluma su općinsko vlasništvo, dok hotelu i lječilištu zajedno pripada oko 11, a samo hotelu 7,8 duluma zemlje.

Međutim, pečat kojim je  Ured opće uprave u Kiseljaku dioničarima dao svu zemlju, bio je falsificiran!

Zaključak je to Općinskog sudu u Kiseljaku, kao i Županijskog suda u Novom Travniku.

Apsurd je taj da falsificiranje nitko ne bi mogao otkriti da je na istom pečatu umjesto Opće uprave stavljen Gruntovnički ured ili pak Katastar jer Opća uprava nema nadležnosti izdati sličnu potvrdu.

U međuvremenu je Općina Kiseljak 1997. godine iz Gradskog prijevoznog poduzeća u Sarajevu izuzela  spornu zemlju oko hotela i prenijela na sebe.

Razne su priče, kako kaže gospodin Abdulah,  oko spomenutog falsificiranog pečata u vezi tko ga je i zašto napravio i odobrio, ali i zatražio,  no to više nije ni važno.

Glavni dio cijelog slučaja su sporovi koje su dioničari, njih pet (koliko ih je sudjelovalo u procesima) predvođeni Zvonkom Markovićem pokrenuli protiv Općine. Osim njega tu su još i jedan Talijan Giovanni Sossi, Josip Softa, Miro Nikačević i Hikmeta Gunjak.

Dakle Općinski i Županijski sud su i na žalbe presuđivali u korist Općine, međutim sud u Travniku, gospodarsko odjeljenje  zbog razloga o kojima nećemo nagađati, išao je u korist dioničara. Konačno je spor završio 31. ožujka ove godine konačnom presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u korist Općine.

Cijela stvar se vraća na početak, imovina hotela i popratnih sadržaja ide Agenciji za privatizaciju te će se morati ići u novi postupak privatizacije.

Gospodin Abdulah za sve izrečene argumente ima valjanu dokumentaciju  a drugu stranu priče, onu dioničara, možete pogledati u priči koju je radila ekipa TvKiss-a: http://bit.ly/1B8Dbjr .

Žalosno je što je, kako kaže pravobranitelj Abdulah, načelnik  općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak svo vrijeme dok se postupak vodio, dioničarima nudio nagodbu odnosno da uzmu ono što im je Odlukom o osnivanju „Hotela Dalmacija“ iz 1996.  pripalo a to je hotel, zemljište koje mu pripada (oko 7,8 duluma) i svi popratni sadržaji od restorana itd., osim lječilišta, koje je javno dobro i osim zemlje koja ostaje u Općinskom vlasništvu. Međutim, oni to nisu prihvaćali premda ponuda nakon presude i dalje stoji.

 

im|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više