Međunarodne su organizacije još od travnja, kada je većina svijeta zbog pandemije bila paralizirana, upozoravale na porast obiteljskog nasilja ali i smanjenje prijava istog. Ovaj negativan trend nije zaobišao ni Kiseljak te su iz Općine odlučili reagirati te maksimalno uvezati institucije nadležne za ovaj problem poput Službe za socijalnu skrb, Policijsku stanicu te Centar za mentalno zdravlje (Dom zdravlja Kiseljak). Upravo je među prvima, kada je u pitanju ova problematika, reagirao ravnatelj DZ Kiseljak, dr. Nino Baban te je jutros održan i sastanak sa predstavnicima spomenutih institucija.
Naime, prema riječima dr. Babana, već neko vrijeme je očigledan porast obiteljskog nasilja koji jednostavno ne prati i jednak broj prijava jer se žene (koje su u 95% slučaja žrtve) u ovoj situaciji još veće nesigurnosti uzrokovane pandemijom, još rjeđe odlučuju reagirati i prijaviti nasilnika. Stoga je, kako je kazao, ključno uvezati policiju i Dom zdravlja još više kako bi se žene ohrabrile, nadležne službe što bolje i brže reagirale te neželjene posljedice spriječile.
Na sastanku je razgovarano i sigurnim kućama, potrebi za određenim stambenim jedinicama i u Kiseljaku koje bi služile kao utočište žrtvama, jer je nerijetko, kazali su iz policije, nemoguće osigurati sudom određenu zabranu prilaska nasilnika žrtvi upravo zbog nemogućnosti sklanjanja iste.
Mada je i ovaj model, dodao je načelnik Mišurić-Ramljak, nepravedan, jer je nasilnik taj koji mora biti uklonjen odnosno procesuiran a obitelj, žrtve, ostati u kući na sigurnom.
Međutim, problem je nadasve kompleksan i bez trenutne situacije s pandemijom a pogotovo sada, kazala je gospođa Pušić iz Službe za socijalnu skrb dodavši kako se djelatnici iste svakodnevno suočavaju s ovim problemom te rade i sa nasilnicima ali i žrtvama.
Sugovornici su se složili kako jedan sastanak problem neće ni spriječiti a ni riješiti jer su motivi brojni, od osoba koje imaju duševne probleme, iskazuju asocijalno ponašanje, pogoršane ekonomske situacije, pojačanog boravka u kući i brojnih drugih. Međutim, na neke od uzroka pogotovo onih individualne prirode je nemoguće utjecati, ali je potrebno, kako je na sastanku zaključeno, uložiti dodatne napore, pojačati suradnju nadležnih tijela kako bi se ovakvi slučajevi što više prijavljivali a samim time i rješavali.
Jedna od ideja je i pokretanje kampanje na ovu temu kako bi se građani što više upoznali sa radom nadležnih službi kao i načinima na koji im mogu pomoći, uvažavajući svaki individualni slučaj i prije svega čuvajući identitet žrtava. Naime, osim policije, i Služba za socijalnu skrb je putem dežurnog telefona (063 993 487) dostupna 24 sata na dan i potencijalne žrtve adekvatnu pomoć mogu dobiti u bilo kojem trenutku.
U mnogome, evidentirano je, otežava i dosta konzervativan pristup problemu koji se mora promijeniti jer se obiteljsko nasilje može dogoditi zaista svakome i nije žrtva ta koja treba biti osramoćena nego upravo suprotno, potražiti stručnu pomoć na vrijeme!
artinfo.ba
