Nakon troipolgodišnje obnove, vukovarski Vodotoranj, jedan od najprepoznatljivih simbola obrane Vukovara u Domovinskom ratu 1991. godine u petak navečer bit će svečano otvoren prigodnim koncertom, ali bez nazočnosti javnosti.

„Nažalost, epidemija koronavirusa primorala nas je da i ovaj događaj prilagodimo epidemiološkim mjerama. Smatramo kako je zdravlje građana na prvome mjestu te nismo ni na koji način željeli da ovakva radosna prigoda ima neželjene posljedice širenja koronavirusa”, pojašnjavaju iz Grada Vukovara razloge što će svečanost otvorenja Vodotornja proći bez mogućnosti da i građani budu nazočni tom događaju.

Online program

Oni koji budu zainteresirani da ipak pogledaju pripremljeni program, moći će to učiniti online te program pratiti preko službenih internetskih stranica Grada Vukovara (www.vukovar.hr) i tvrtke Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva d.o.o. (www.vukovarskivodotoranj.hr) kao i putem službenih Facebook stranica Grada Vukovara, gradonačelnika Ivana Penave, zamjenika gradonačelnika Marijana Pavličeka i zamjenice Ivane Mujkić te Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva ili na nekoj od lokalnih televizija.

Radovi na obnovi Vodotornja, izgrađenog još 1968. godine i visokog 50 metara, započeli su u svibnju 2017. godine, a bilo je predviđeno da završe do kraja 2018. uz predviđenu procjenu troškova od oko 20 milijuna kuna i zapošljavanje 15-tak osoba koje će raditi na održavanju Vodotornja te na njegovom predstavljanju posjetiteljima. Zbog stanja operative i grešaka na projektu, kako je na jednoj od konferencija za novinare detektirao razloge kašnjenja u dinamici radova gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, obnova se međutim odužila sve do jeseni 2020. godine.

Priča o obnovi Vodotornja započinje još 1997. godine

Inače,  prvi put u središte pozornosti hrvatske javnosti, priča o obnovi vukovarskog Vodotornja došla je nakon inicijative pokojnog predsjednika Franje Tuđmana iz 1997. godine sukladno kojoj je prihvaćeno da svaka županija obnovi jedan javni objekt komunalne ili socijalne infrastrukture u Vukovaru. Obnovu Vodotornja na sebe je preuzela Zadarska županija uplativši za tu namjenu 1998. tadašnjem ministarstvu obnove tri milijuna kuna, iako su planovi tadašnje gradske vlasti predviđali da se ne ide u obnovu Vodotoronja nego da ga se konzervira i ostavi kao podsjetnik na strahote razaranja grada na Dunavu 1991. godine.

Obnovom Vodotornja namjeravala se međutim pozabavit Vlada premijera Zorana Milanovića te je ta građevina iz vlasništva grada Vukovara prešla pod nadležnosti Ministarstva branitelja, odnosno Javne ustave Memorijalni centar Domovinskoga rata Vukovar. Međutim, promjenom državne vlasti i inicijativom gradonačelnika Ivana Penave Vodotoranj je izdvojen iz Memorijalnog centra i došao je ponovno pod upravu gradskih vlasti koje su 2017. pokrenule njegovu obnovu.

Određenu začuđenost među Vukovarcima pobudili su i nedavni natječaji za zapošljavanje u osnovanoj tvrtki „Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva”, koja će upravljati Vodotornjom i memorijalnim područjem, a prema čijim odredbama za voditelja poslova financijskih, analitičkih i računovodstvenih poslova te za vodiča i organizatora posjeta nije traženo nikakvo radno iskustvo, dovoljna je srednja stručna sprema, a za vodiče ni poznavanje stranoga jezika nije bilo obvezno. Zaposleno je 27 osoba.

U sklopu Vodotornja memorijalna soba, staza i vidikovac

Obnova Vodotornja je na kraju koštala 46 milijuna kuna od kojih je kroz donacije prikupljeno 39 milijuna kuna. Posjet obnovljenom i preuređenom Vodotornju oko kojega se nalazi memorijalno područje, započinje memorijalnim stubama kojima se penje do memorijalne sobe iz koje se memorijalnom stazom uspinje do vidikovca, a sama staza simbolizira teški uspon Republike Hrvatske u borbi za slobodu i neovisnost.

Na vidikovcu, pokraj jarbola s hrvatskim državnim stijegom postavljene su stope pokojnih vukovarskih branitelja s Mitnice Ivana Ivanike i Hrvoja Đalte koji su podizali zastavu na Vodotornju svaki put kada bi ona za vrijeme napada na Vukovar bila srušena.

Na Vodotornju nalazi čak 640 vidljivih ratnih rana, ali unatoč silini napada i svakodnevnog granatiranja srpskih i JNA snaga, vukovarski Vodotoranj ‘odbio se srušiti’. Projekt obnove izradili su arhitekti zagrebačke „Radionice arhitekture”, a u akciju prikupljanja donatorskih sredstava za obnovu uključilo se više od 7.000 Hrvata iz iseljeništva, građani Hrvatske te brojni hrvatski gradovi, općine, županije i tvrtke. Na sjednici u Vukovaru 2016. godine hrvatska Vlada osigurala je za obnovu Vodotornja 18,5 milijuna kuna.

Građani će Vodotoranj moći posjetiti u subotu, 31. listopada kada će vukovarski Vodotoranj otvoriti svoja vrata za sve posjetitelje iz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera./HINA/