Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day – ISAD) obilježava se 22. listopada s ciljem podizanja svjesnosti o izazovima s kojima se osobe koje mucaju suočavaju. Zajednički ga obilježavaju osobe koji mucaju i njihove obitelji te stručnjaci, logopedi i drugi – nastavnici, istraživači i kliničari, koji se bave mucanjem. Tako ISAD predstavlja okosnicu u građenju humanijeg, pravednijeg i suosjećajnijeg svijeta za milijune osoba koje mucaju.
O ovoj temi za Artinfo.ba govorili su Mirnes Hasanbašić, diplomirani logoped i surdoaudiolog koji trenutno radi kao logoped u Osnovnoj školi „Kiseljak 1 Bilalovac“ i Vedrana Vukoja, magistra pedagogije, pedagodinja Osnovne škole „Kiseljak“.
I u osnovnim školama na području Kiseljaka nalaze se učenici/ce kojima je potrbena stručna pomoć pri vježbanju pravilnog artikuliranja i izgovaranja glasova. Ovisno o opremljenosti škole, metode kojima logopedi rade variraju od vježbanja disanja, opuštanja govornih mišića do uporabe digitalnog logopedijskog seta, poznatijeg kao beringerov aparat.
„Osnovne škole Kiseljak i Kiseljak 1 odnedavno imaju beringerov aparat. Samim posjedovanjem aparata je olakšan rad logopedima, ali još važnije postižu se bolji rezultati kod djece“, rekao je za Artinfo.ba Hasanbašić, te dodaje da su brojni uzroci mucanja.
„Mucanje može biti nasljedno, ali pored genetskih faktora javljaju se i faktori ne određenog porijekla. Ipak najčešće se mucanje pojavljuje kao posljedica proživljenih trauma“ objašnjava Hasanbašić.
Opuštanje je spas
Mucanje se događa uslijed prevelikih kontrakcija mišića govornih organa. U stresnim situacijama, povećava se intenzitet istih, stoga i mucanje postaje jače. Opuštanjem tih mišića, pravilnim disanjem olakšava se izgovor.
„Djeca obično unaprijed znaju prepoznati stresne situacije, kao što je odgovaranje pred cijelim razredom. Takve situacije im podižu razinu stresa, čime i mucanje postaje intenzivnije. Stoga su potrebne vježbe opuštanja, savjetodavni razgovori, ali i razgovor s psihologom. Kroz sve navedeno utječemo na svijest djeteta i olakšavamo mu nositi se s problemom, odnosno prihvatiti problem“, rekao je Hasanbašić.
Prepeka koja se može prevazići
Pedagoginja Osnovne škole ‚Kiseljak‘ Vedrana Vukoja, magistrica pedagogije smatra da se u rad s djecom koja mucaju trebaju uz logopeda uključiti školski pedagog i psiholog.
„Samopouzdanje djece koja imaju određene poteškoće u govoru može biti izuzetno narušeno. Na njemu se mora raditi i postepeno graditi“, ističe pedagoginja OŠ ‘Kiseljak’.
Kroz dugogodišnji rad stekla je iskustvo te ističe da se barijere koje učenici sami sebi zadaju, odražavaju i na druge stvari.
„Djeca se najčešće povlače u sebe, zatvaraju te ne žele raditi čak niti ono što im izvrsno ide. U njihovim glavicama postoji blokada i već razmišljaju kako oni nešto ne mogu. U svijetu imamo jako mnogo uspješnih ljudi koji su imali određene poteškoće u govoru i na to ih treba redovno podsjećati“, kaže pedagoginja Vukoja, te dodaje da je podrška temelj u pomaganju.
„Osim adekvatne terapije jako je važno djetetu svakodnevno ukazivati na njegove vrline, sposobnosti i mogućnosti. Dati mu dovoljno prostora da kaže i iskaže sto želi. Uputiti ga na tehnike disanja, više puta ponoviti i davati primjere, a prije svega dijete treba razumjeti“, naglašava Vukoja.
Jedan od bitni faktora jest društvo u kojem se dijete nalazi, te prihvaćanje od istog.
„Iz mog iskustva djeca su zaista puna podrške i razumijevanja ukoliko im na njima prihvatljiv način objasnite o čemu se točno radi. Tu je najvažnije naglasiti da svi u životu nailazimo na neke prepreke, točnije da nam nikako ne može sve ići od ruke. U drugim pak stvarima smo jako dobri. Tako je to i s govornim poteškoćama - prepreka na kojoj možemo raditi. Uloga logopeda je tu zaista velika kao i grupno informiranje učenika kroz različite radionice na temu govornih poteškoća“, objašnjava Vukoja.
Zaista su brojne poznat osobe koju su imale ili imaju probleme s mucanjem, a najpoznatiji je unatoč govornoj mani ili možda baš zbog nje stekao svjetsku slavu.
T.Š./artinfo.ba
