Foto: Stara i nova džamija

Vjernici žele obrede u staroj džamiji, zbog svađa s imamom, Medžlis raspustio džematski odbor

       Svađe i previranja u BiH rekli bismo uobičajena su pojava već godinama. No, kada se takvo što dogodi među članovima i čelnicima vjerskih zajednica koje bi trebale biti oaze mira i tolerancije, onda se mnogi pitaju zapitaju ima li igdje u ovoj zemlji  mira.

 A mira odavno nema  u odnosima vjernika džemata Višnjica, jednog od najbrojnijih u općini Kiseljak i Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak.

Odlukom Medžlisa IZ Kiseljak, džematski odbor Višnjica nedavno je raspušten, uvedeno je povjereništvo a džemat je prije toga napustio imam Muhamed Suljić.  Uz pritužbe vjernika džemata Višnjica, dovoljno je to razloga za istražiti što se zapravo događa u ovom mjestu, odnosno koji je povod očiglednih nesuglasica s Medžlisom Islamske zajednice Kiseljak. S problemima je tvrde obje strane upoznato i Sarajevsko muftijstvo kojem Kiseljak pripada kao i Rijaset  kao najviša institucija Islamske zajednice u BiH.

Sporni napad

„Problemi su nastali zbog skupine vjernika iz džemata Višnjica koji ne poštuju hijerarhiju i odluke Medžlisa. Vrhunac tog nepoštivanja bio je napad i vrijeđanje imama Muhameda Suljića koji se dogodio 12.06. i zbog kojih je imam napustio Višnjicu“ kazao je za Artinfo Kenan efendija Bajrić, glavni imam u Kiseljaku, dodajući kako je problema odnosno napada bilo i ranije.

 Odlukom Medžlisa IZ Kiseljak, pojasnio nam je Nermin Merhemić, predsjednik Medžlisa, džematski odbor Višnjica je nekoliko dana nakon incidenta koji se dogodio između imama i vjernika, raspušten. „Osim Nihada Smajića, drugi članovi Odbora nisu verificirani i mi smo bili prisiljeni raspustiti Odbor“, pojasnio nam je Merhemić.  Eniz Bulić, Husnija Drinjak i već spomenuti Nikad Smajić iznijeli su na drugu stranu priče, odnosno početka sukoba s Medžlisom u Kiseljaku koji počinje prije par godina.

Dvije džamije

„Mi u Višnjici imamo džamiju staru više od 400 godina. U njoj su bili i mogu se obavljati svi obredi. 2002. na inicijativu Omera Karahmeta, krenulo se s izgradnjom jedne vrste Islamskog centra u kojemu bi bila kuća za imama i drugi sadržaji, više svjetovni, poput škole za učenje rada na računarima. U tom centru obavljali bi se i vjerski obredi po potrebi, ali središte vjerskog života i dalje bi bila naša stara džamija u Višnjici za koju smo svi vezani“, pojasnio nam je Nihad Smajić. Po riječima Husnije Drinjaka, problem  nastaje kada se mimo volje džematlija, negdje 2018. godine,  mijenja namjena objekta te umjesto Centra gradi se još jedna džamija. „Nama ne treba još jedna džamija čije održavanje i rad bi plaćali mi vjernici“, dodaje Husnija Drinjak dok nam Eniz Bulić pokazuje peticiju vjernika iz Višnjice koji  podržavaju obrede u staroj džamiji (njih preko 90%) .

  I jedni i drugi tvrde da su za dogovor, da je pokušaja održavanja sastanaka bilo no čelnici IZ i Medžlisa u Kiseljaku tvrde  kako nema govora o zatvaranju stare džamije, kako se obredi u njoj vrše redovito i da će tako biti i nastavljeno, točnije da bi se nakon 15 dana pauze, nakon odlaska imama, vjerski život u ovom džematu trebao nastaviti.

S druge strane, vjernici kažu kako je puno više obreda u novoj džamiji te da je stara zapostavljena što po njima ne dolazi u obzir i mnogi bojkotiraju obrede u novoj džamiji u potpunosti.

Blagajna

Smeta im kažu i izuzimanje blagajne Džemata od strane Medžlisa kao i višemjesečno sakrivanje ugovora o radu koji je sa  imamom sklopio Medžlis dok je Džemat raspirao jasan natječaj za potrebe stare džamije nikako nove, jer kako kažu, na gradnju iste nikad nisu i ne bi pristali. S druge strane, u Medžlisu ne vide problem jer su kaže, osobe koje se sada protive novoj džamiji bile u odboru za gradnju te da donedavno problema nije bilo. Ističu postojanje svih potrebnih dozvola uključujući i građevinsku. Džematlije ne spore sudjelovanje u odborima no kako kažu, govora o džamiji nije bilo a čak tvrde i da su potpisi određenih članova krivotvoreni.  Dalje, tvrde da vjernici nisu financijski sudjelovali u gradnji nove džamije nego je ista produkt interesa određenih osoba iz dijaspore.

Pogled na napad koji je i pokrenuo najviše pažnje (12.6.) je također drugačiji. Dok iz Medžlisa prema tvrdnjama imama kažu da je imam napadnut, džematlije pak spominju da su njega, njegovog brata i oca samo ispratili iz objekta jer je upravo on nasrnuo na jednog od njih.

 „Kad god efendija Bajrić i Merhemić žele nek' dođu u Višnjicu. Razloga za strah nemaju, trebaju samo čuti šta je to što vjernici žele jer njihove su želje i potrebe najvažnije“, poručio je Eniz Bulić na čije ponašanje Bajrić i Merhemić   imaju najviše primjedbi a kako kažu sa cijelim slučajem je već upoznata policija.

Više instance

 Dok čelnici IZ Kiseljak tvrde da džematlije u Višnjici ne žele vidjeti odgovore Muftijstva sarajevskog te da su službene dokumente stavljali i na oglasnu ploču džamije (da bi isti netragom nestali), džematlije ih pak optužuju da su im blokirali komunikaciju s višim instancama u Islamskoj zajednici zbog čega su pisali onoj najvišoj, Rijasetu.

Netko je, tvrde iz Medžlisa, sa oglasne ploče poskidao postavljene dokumente

Dok optužbe pljušte s obje strane, glavni kiseljački imam Kenan efendija Bajrić i predsjednik Medžlisa Nermin Merhemić kažu kako im nije jasna pozadina nezadovoljstva, dok vjernici iz Višnjice tvrde da je u pitanje „pranje novca“  i razbijanje jednog od najmnogobrojnijih džemata u Kiseljaku.  Kažu i da je u Kiseljaku 15 džemata, a više od 20 džamija te da mnogi od njih imaju po dvije džamije što vjernici koji svojim članarinama i prilozima plaćaju njihovo održavanje i osiguravaju plaće imamima, smatraju suvišnim. Također, nejasno je kršenje principa rada kada je u pitanju džemat u Višnjici jer nije jedini u kojem postoji više vjerskih objekata odnosno džamija.

Sama masovna gradnja vjerskih objekata, po mnogima, otvara prostor za brojne zloupotrebe, obilježavanje teritorija ili još više, vlastitog ega.

I dok iz kiseljačkog Medžlisa smatraju da problem treba biti riješen unutar Islamske zajednice, džematlije Višnjice ističu kako su im samo mediji preostali u rješavanju njihova dugogodišnjeg problema.  Jedini način rješenja ovog nepotrebnog sukoba je da se zaista uključe više vjerske instance i pronađu adekvatno rješenje. U suprotnom, obje će džamije očito ostati prazne a samim time i njihova funkcija nepotrebna, jer vjerski objekti bez vjernika gube smisao.

Artinfo.ba