Europska unija zabrinuta je zbog velikog porasta broja građana iz država zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil. Iako rijetko tko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država, piše Jutarnji list.
Europska unija zabrinuta je zbog velikog porasta broja građana iz država zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil. Iako rijetko tko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država, piše Jutarnji list.
Upravo zbog velikog porasta tog broja, Europska unija ne isključuje ni krajnju mjeru ponovnog uvođenja viza za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Tim državama je još 2009. godine ukinut vizni režim, a u tom režimo ostalo je samo Kosovo.
Ovdje valja naglasiti kako vizu za ulazak u Hrvatsku trebaju samo oni državljani BiH koji nemaju biometrijsku putovnicu, a takvih je ipak razmjerno malo, prenose Nezavisne novine.
Prema izvještaju Europske komisije, objavljenom jučer u Bruxellesu, broj građana ovih država koji su tražili azil u EU tijekom 2014. godine povećao se za čak 40 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je to više od 50.000 ljudi, a sve to EU vidi kao “zloupotrebu vizne liberalizacije” i traži oštre mjere tih država da se takva praksa spriječi.
''Koristi od vizne liberalizacije doista se vidljive kada je riječ o jačanju kontakta između ljudi i poslovnim mogućnostima. Ali zloporaba bezviznog režima onih koji traže azil u EU se mora riješiti'', izjavio je u Bruxellesu Dimitris Avramopulos, povjerenik za unutarnje poslove i migracije.
On je najavio da će već početkom ožujka posjetiti Kosovo i Srbiju, države iz kojih dolazi najveći broj azilanata u EU s područja Balkana.
U ovom izvještaju nije uključen i fenomen masovnog ilegalnog prelaska građana s Kosova na teritorij EU, koji ulaze preko srbijansko-mađarske granice jer se radi o građanima države koja nema viznu liberalizaciju. Ali i to je zabrinulo Europsku uniju, a Njemačka i Austrija već su počele vraćati takve emigrante.
U isto vrijeme stopa prihvaćanje zahtjeva za odobravanje azila znatno je pala. Najveća skupina onih koji traži azil u EU dolazi iz Srbije, više od 40 posto ukupnog broja građana država zapadnog Balkana. Slijede Makedonija, Albanija, BiH, a najmanji broj je iz Crne Gore.
Europska unija predlaže državama regije da ojačaju informativnu kampanju da bi građanima objasnili da u EU gotovo da nemaju šanse dobiti azil.
Isto tako traže od njih da surađuju u borbi pritiv skupina organiziranog kriminala koje organiziraju, a u slučaju kosovskih građana i krijumčare ljude u EU s lažnim obećanjima da mogu dobiti azil.
Europska unija pojednostavila je procedure uvođenja viza i, ako su neke države članice, poput Njemačke, Austrije, Nizozemske, Belgije i Francuske, najavile da bi mogle predložiti odluku u vraćanju viznog režima, i Hrvatska bi kao članica EU - iako nije članica Schengena - morala slijediti tu odluku i uvesti vize za građane Srbije i BiH.
Takva mjera je nepoželjna sa stajališta država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku, ali jedini je način da se smanji broj onih koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju da bi u EU tražili politički azil.
I.M.|Artinfo.ba
