× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Hrvatska tradicijska nošnja u Kreševu i okolici

dario puljic nosnje

U sklopu projekta "kultura dostupna svima" udruge građana ART predstavljamo:

Veličina općine Kreševo ili broj stanovnika nisu nikad bili važni kada se uzme u obzir povijesna važnost ovog nekad kraljevskog grada (danas mjesta s najviše nacionalnih spomenika po broju stanovnika), njegova bogata baština, kovačka tradicija, bogatstvo ruda, prekrasna priroda i nadasve plemeniti ljudi koji su i danas svjesni i nastoje očuvati uspomenu na sve navedeno. Posebno raduje kada ove vrijednosti prepoznaju mladi ljudi i svoje slobodno vrijeme i aktivnosti podrede upravo tom cilju, promicanju tradicije svog naroda i kraja!

Jedan od njih je zasigurno mladi Dario Puljić kojega je šira javnost upoznala prošle godine kada se Kreševo, zahvaljujući njemu, našlo u monografiji o narodnim nošnjama Hrvata iz, i izvan Hrvatske.

Ovaj mladi kreševljak, inače student stomatologije, već duži niz godina bavi se istraživanjem, prikupljanjem i očuvanjem tradicije vezane za narodne nošnje kreševskog kraja i običaje vezane za taj segment.

 

90553971_2888878844492023_1389235458545811456_o.jpg

 

Promicanje kreševske nošnje

To je bio i povod posjeta članova Kulturnog centra „Travno“, i to dvojice etnologa i njihovog stručnog suradnika, kojima je Puljić predstavio narodne nošnje ovog kraja. Organizirano je fotografiranje autentičnih kreševskih nošnji iz 19. i s početka 20. stoljeća. Fotografije su rađene u ambijentalnom prostoru stare kreševske kuće i dvorišta. Međutim, Puljić je i prethodno promovirao svoju općinu te čak bivao nagrađivan za svoj trud. Na Festivalu nošnje, nakita i oglavlja „Biserna grana“, održanom u Novom Sadu 2018. godine Puljić je predstavljao Kreševo i njegov kraj a događaj je imao regionalni karakter, sa sudionicima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Slovačke, Rumunjske i Makedonije. Dario je tom prilikom osvojio treće mjesto u kategoriji muške narodne nošnje, a uz to je djevojka koja je prezentirala narodnu nošnju kreševskih žena, Ljubica Bogićević iz Obrenovca, proglašena najljepšom od svih učesnica koje su defilirale pistom.

89039281_339001847020382_1842158838153740288_n.jpg

 Rad na knjizi

Dario, danas 23-godišnjak ima nove ideje i projekte a jedna od njih je i knjiga na kojoj radi već duže vremena i koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

"Kao dugogodišnji folkloraš, divio sam se bogatstvu naše tradicije, pjesme, igara... Posebnu pažnju ipak mi je privukla narodna nošnja našeg kraja, skromna, bez puno kiča, a opet profinjena. Veće zanimanje za tu oblast dobio sam naslijedivši dio nošnje moje prabake. Tada je krenulo prikupljanje nedostajućih dijelova, kako bih na koncu prikupio originalnu mušku i žensku nošnju svog kraja. Ubrzo nakon toga stupio sam u suradnju s "Posudionicom i radionicom narodnih nošnji" iz Zagreba, te sam na njihov poziv predstavio nošnju svog kraja u Zagrebu. Tom prilikom obavili smo fotografiranje dotada mojih prikupljenih eksponata. To je bio, vjerujem, okidač da nastavim sa svojim radom, da sustavno prikupim, istražim i naposlijetku prenesem znanje o tome na papir. Rodila se ideja za knjigom koja bi obuhvatila saznaje o  tradicijskoj nošnji Kreševa i okolice. Ubrzo nakon tog dobio sam poziv za sudjelovanje na međunarodnom festivalu narodne nošnje "Biserna grana" u Novom Sadu" počinje svoju priču ovaj skromni mladić čiji hobi nije jeftin no ima neprocjenjive vrijednosti.

Neprocjenjiv hobi

"Ovo je hobi koji iziskuje dosta vremena, traganja za potrebnim informacijama u dostupnoj literaturi, terenskih istraživanja, ali i novca za otkup pojedinih dijelova nošnje, kao i restauraciju istih. Što se tiče knjige, vjerujem da je velik dio posla iza mene, i da će uskoro izaći na svjetlo dana" nastavlja Dario te ističe kako je zasad radni naziv knjige "Hrvatska tradicijska nošnja u Kreševu i okolici" no moguće da ista dobije, i neki, kako je kazao, zvučniji, romantičniji naziv.

74693517_2574447095935201_1241247803401830400_o.jpg

 

Nakit kao umjetničko djelo

Dario o narodnoj nošnji kreševskog kraja ima mnogo toga za reći i zato će svi ljubitelji ovog dijela naše povijesni vjerujemo s radošću pozdraviti njeno tiskanje, no dotad, Dario nam je ipak predstavio njemu osobno, najzanimljivije dijelove ove teme, odnosno ono što njega konkretno najviše zanima i fascinira:

"To bi bio definitivno nakit. Kreševo i Fojnica su imali vrsne majstore filigrana, koji su stvarali ta umjetnička djela. Puno znanja, umijeća, mašte su imali ti ljudi. Vjerujem da i ljudima koji nisu s ovog područja, a vide našu nošnju prvo privuče pažnju taj bogati nakit. Kreševo je bilo obrtnički centar tog vremena, bogati trgovci i zanatlije su imali mogućnost na neki način pratiti modu svog vremena. Žene već tad šivaju košulje po uzoru na one iz bečkih časopisa, a ipak se još djelomično zadržavaju tradicijski elementi. Tako početkom 20.st. odbacuje se moda ala turka i prihvaća ala franga. I to je jedan zanimljiv detalj koji pokazuje da su Kreševljaci i u tom vremenu išli u korak s vremenom i da su držali do svog izgleda i statusa jer nošnja je između ostaloga predstavljala i status. Nošnja je na neki specifičan način bila svojevrsna osobna iskaznica, gdje iskusan promatrač može ustanoviti npr. kojem društvenom sloju je žena pripadala, je li udata ili djevojka, je li u žalosti ili je pak spremna za udaju, i brojne druge sitnice".

52586461_2149371215109460_2851118643930988544_o.jpg

Što je narod bez tradicije

Dok čekamo tiskanje knjige ali i brojne druge projekte ovog vrijednog mladića, na koncu našeg razgovora Dario je poručio mladim ljudima da baštine tradiciju svog naroda i kraja, kako bi ostala sačuvana i za brojne sljedeće generacije. Jer, narod bez tradicije je narod bez identiteta. A bez identiteta, bez korijena, nema ni naroda.

Inače, Dario će biti i dijelom našeg (Artinfo) projekta promocije tradicionalnih tetovaža bosanskih žena koje danas možemo vidjeti i na mlađim ženama i djevojkama koje tetoviranjem starih motiva poput onih koje su imale njihove bake, odaju počast upravo svojim precima  i nekim prošlim vremenima. Stoga i ovim putem pozivamo sve dame koje imaju ove tetovaže da nam se jave!

{source}
<!-- You can place html anywhere within the source tags --><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3D2676357602601789%26id%3D2398471883723697&width=500" width="500" height="725" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowTransparency="true" allow="encrypted-media"></iframe>


<script language="javascript" type="text/javascript">
// You can place JavaScript like this

</script>
<?php
// You can place PHP like this

?>
{/source}

Foto: Privatni album; monografija kulturnog centra „Travno“ Zagreb

Tekst: artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Hrvatska tradicijska nošnja u Kreševu i okolici

dario puljic nosnje

U sklopu projekta "kultura dostupna svima" udruge građana ART predstavljamo:

Veličina općine Kreševo ili broj stanovnika nisu nikad bili važni kada se uzme u obzir povijesna važnost ovog nekad kraljevskog grada (danas mjesta s najviše nacionalnih spomenika po broju stanovnika), njegova bogata baština, kovačka tradicija, bogatstvo ruda, prekrasna priroda i nadasve plemeniti ljudi koji su i danas svjesni i nastoje očuvati uspomenu na sve navedeno. Posebno raduje kada ove vrijednosti prepoznaju mladi ljudi i svoje slobodno vrijeme i aktivnosti podrede upravo tom cilju, promicanju tradicije svog naroda i kraja!

Jedan od njih je zasigurno mladi Dario Puljić kojega je šira javnost upoznala prošle godine kada se Kreševo, zahvaljujući njemu, našlo u monografiji o narodnim nošnjama Hrvata iz, i izvan Hrvatske.

Ovaj mladi kreševljak, inače student stomatologije, već duži niz godina bavi se istraživanjem, prikupljanjem i očuvanjem tradicije vezane za narodne nošnje kreševskog kraja i običaje vezane za taj segment.

 

90553971_2888878844492023_1389235458545811456_o.jpg

 

Promicanje kreševske nošnje

To je bio i povod posjeta članova Kulturnog centra „Travno“, i to dvojice etnologa i njihovog stručnog suradnika, kojima je Puljić predstavio narodne nošnje ovog kraja. Organizirano je fotografiranje autentičnih kreševskih nošnji iz 19. i s početka 20. stoljeća. Fotografije su rađene u ambijentalnom prostoru stare kreševske kuće i dvorišta. Međutim, Puljić je i prethodno promovirao svoju općinu te čak bivao nagrađivan za svoj trud. Na Festivalu nošnje, nakita i oglavlja „Biserna grana“, održanom u Novom Sadu 2018. godine Puljić je predstavljao Kreševo i njegov kraj a događaj je imao regionalni karakter, sa sudionicima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Slovačke, Rumunjske i Makedonije. Dario je tom prilikom osvojio treće mjesto u kategoriji muške narodne nošnje, a uz to je djevojka koja je prezentirala narodnu nošnju kreševskih žena, Ljubica Bogićević iz Obrenovca, proglašena najljepšom od svih učesnica koje su defilirale pistom.

89039281_339001847020382_1842158838153740288_n.jpg

 Rad na knjizi

Dario, danas 23-godišnjak ima nove ideje i projekte a jedna od njih je i knjiga na kojoj radi već duže vremena i koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

"Kao dugogodišnji folkloraš, divio sam se bogatstvu naše tradicije, pjesme, igara... Posebnu pažnju ipak mi je privukla narodna nošnja našeg kraja, skromna, bez puno kiča, a opet profinjena. Veće zanimanje za tu oblast dobio sam naslijedivši dio nošnje moje prabake. Tada je krenulo prikupljanje nedostajućih dijelova, kako bih na koncu prikupio originalnu mušku i žensku nošnju svog kraja. Ubrzo nakon toga stupio sam u suradnju s "Posudionicom i radionicom narodnih nošnji" iz Zagreba, te sam na njihov poziv predstavio nošnju svog kraja u Zagrebu. Tom prilikom obavili smo fotografiranje dotada mojih prikupljenih eksponata. To je bio, vjerujem, okidač da nastavim sa svojim radom, da sustavno prikupim, istražim i naposlijetku prenesem znanje o tome na papir. Rodila se ideja za knjigom koja bi obuhvatila saznaje o  tradicijskoj nošnji Kreševa i okolice. Ubrzo nakon tog dobio sam poziv za sudjelovanje na međunarodnom festivalu narodne nošnje "Biserna grana" u Novom Sadu" počinje svoju priču ovaj skromni mladić čiji hobi nije jeftin no ima neprocjenjive vrijednosti.

Neprocjenjiv hobi

"Ovo je hobi koji iziskuje dosta vremena, traganja za potrebnim informacijama u dostupnoj literaturi, terenskih istraživanja, ali i novca za otkup pojedinih dijelova nošnje, kao i restauraciju istih. Što se tiče knjige, vjerujem da je velik dio posla iza mene, i da će uskoro izaći na svjetlo dana" nastavlja Dario te ističe kako je zasad radni naziv knjige "Hrvatska tradicijska nošnja u Kreševu i okolici" no moguće da ista dobije, i neki, kako je kazao, zvučniji, romantičniji naziv.

74693517_2574447095935201_1241247803401830400_o.jpg

 

Nakit kao umjetničko djelo

Dario o narodnoj nošnji kreševskog kraja ima mnogo toga za reći i zato će svi ljubitelji ovog dijela naše povijesni vjerujemo s radošću pozdraviti njeno tiskanje, no dotad, Dario nam je ipak predstavio njemu osobno, najzanimljivije dijelove ove teme, odnosno ono što njega konkretno najviše zanima i fascinira:

"To bi bio definitivno nakit. Kreševo i Fojnica su imali vrsne majstore filigrana, koji su stvarali ta umjetnička djela. Puno znanja, umijeća, mašte su imali ti ljudi. Vjerujem da i ljudima koji nisu s ovog područja, a vide našu nošnju prvo privuče pažnju taj bogati nakit. Kreševo je bilo obrtnički centar tog vremena, bogati trgovci i zanatlije su imali mogućnost na neki način pratiti modu svog vremena. Žene već tad šivaju košulje po uzoru na one iz bečkih časopisa, a ipak se još djelomično zadržavaju tradicijski elementi. Tako početkom 20.st. odbacuje se moda ala turka i prihvaća ala franga. I to je jedan zanimljiv detalj koji pokazuje da su Kreševljaci i u tom vremenu išli u korak s vremenom i da su držali do svog izgleda i statusa jer nošnja je između ostaloga predstavljala i status. Nošnja je na neki specifičan način bila svojevrsna osobna iskaznica, gdje iskusan promatrač može ustanoviti npr. kojem društvenom sloju je žena pripadala, je li udata ili djevojka, je li u žalosti ili je pak spremna za udaju, i brojne druge sitnice".

52586461_2149371215109460_2851118643930988544_o.jpg

Što je narod bez tradicije

Dok čekamo tiskanje knjige ali i brojne druge projekte ovog vrijednog mladića, na koncu našeg razgovora Dario je poručio mladim ljudima da baštine tradiciju svog naroda i kraja, kako bi ostala sačuvana i za brojne sljedeće generacije. Jer, narod bez tradicije je narod bez identiteta. A bez identiteta, bez korijena, nema ni naroda.

Inače, Dario će biti i dijelom našeg (Artinfo) projekta promocije tradicionalnih tetovaža bosanskih žena koje danas možemo vidjeti i na mlađim ženama i djevojkama koje tetoviranjem starih motiva poput onih koje su imale njihove bake, odaju počast upravo svojim precima  i nekim prošlim vremenima. Stoga i ovim putem pozivamo sve dame koje imaju ove tetovaže da nam se jave!

{source}
<!-- You can place html anywhere within the source tags --><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3D2676357602601789%26id%3D2398471883723697&width=500" width="500" height="725" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowTransparency="true" allow="encrypted-media"></iframe>


<script language="javascript" type="text/javascript">
// You can place JavaScript like this

</script>
<?php
// You can place PHP like this

?>
{/source}

Foto: Privatni album; monografija kulturnog centra „Travno“ Zagreb

Tekst: artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više