U skladu s odlukama BK-a BiH o slavlju misa bez nazočnosti vjernika, u tijeku je izravni prijenos svete mise iz Gospina svetišta u Olovu koju predvodi vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić.
Obzirom na uvedene mjere uslijed pandemije koronavirusa, ovogodišnje hodočašće nije realizirano na uobičajeni način, stoga je Facebook stranica Svetišta Gospe Olovske omogućila izravan prijenos kojeg dijelimo i mi.
Prijenos je započeo molitvom krunice u 10:15, te je nastavljen svetom misom u 11 sati koju predvodi nadbiskup metropolita vrhbosanski Vinko kard. Puljić uz koncelebraciju provincijala Bosne Srebrene fra Joze Marinčića.
Ipak, ni pandemija nije zaustavila određen broj vjernika da se ipak upute na hodočašće u Olovo.
Među njima je i jedna ekipa iz Kiseljaka i Kreševa koja se pješice, na put dug preko 70 km, uputila put svetišita Gospe Olovske jučer popodne.
Sinoć su se oko 22:00 sata javili iz Semizovca a u Olovo su stigli jutros oko 08:00 sati te nazočili svetoj misi.
Olovsko svetište Majke Božje spadalo je među najveća hodočasnička mjesta na Balkanskom poluotoku. Prema jednom zapisu iz 1679. godine, Gospi u Olovo hodočastili su katolici i inovjerci, osim iz Bosne, također i iz Bugarske, Srbije, Albanije i Hrvatske. I u današnje vrijeme olovsko je svetište privlačno hodočasničko mjesto. Mahom se hodočasti na svetkovinu Velike Gospe, sredinom mjeseca kolovoza, a i u drugim prilikama.
U svetištu se nedjeljom drži jedna misa, a druga u selu Oćevija, koje, kao i Olovo pripada župi Vijaka, ali ga pastorizira upravitelj olovskog svetišta. U tom cijelom području godine 1991. živjelo je oko 500 katolika, dok ih je u samom Olovu bilo tek nekoliko desetaka. Tijekom zadnjeg rata njihov broj se još smanjio: Iz Olova je prognano 60 od ukupno 85 duša, a iz Oćevije 508 od ukupno 530 stanovnika. Po zadnjem popisu na koncu 2016. godine u Olovu živi 10 katolika, dok ih u filijali Oćevija ima 58.
U planu je izgradnja Hodočasničkog doma, obnova oštećene crkve i uređenje okoliša svetišta za što je plan izradio arhitekta Rajko Mandić iz Sarajeva.
artinfo.ba
