Nakon skoro dva mjeseca izvanrednog stanja, situacija se kako u regiji tako i našoj državi pomalo normalizira. Nakon ukidanja ili barem ublažavanja brojnih restriktivnih mjera kada su u pitanju gospodarski subjekti ali život građana općenito, na red pomalo dolaze i pitanja vezana za školstvo odnosno normaliziranje nastave.

Tim povodom kontaktirali smo resornog ministra našeg Kantona, točnije ministra obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa, Bojana Domića koji je odgovorio na najvažnija pitanja koja muče prosvjetne radnike, roditelje i učenike.

Aritnfo.ba Jeste li zadovoljni dosadašnjim provođenjem on-line nastave u KSB?

Pandemija koronavirusa (COVID 19) uzrokovala je mnoge promjene u svim segmentima društva. Promjena kao  takva je tražila žurnu prilagodbu novonastaloj situaciji,  a  vid te prilagodbe u obrazovnom procesu, nastavi, odnosno samom procesu učenja kod učenika je nešto što sada nazivamo učenje na daljinu ili „online“ učenje. Učenje na daljinu je termin koji više odgovara našoj novonastaloj situaciju, odnosno trenutnom načinu primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija za proces učenja i stjecanja znanja. Učenje na daljinu (''distance learning) ima svoje prednosti koje se očituju kroz dostupnost, fleksibilnost, mogućnost korištenja različitih medija i sl., ali ima i svoje nedostatke kao što je nedostatak komunikacije licem-u-lice, odnosno izostanak osobnog kontakta između nastavnika i učenika te učenika i učenika što utječe na samu motivaciju za rad učenika, a tako i kvalitetu stečenog znanja.

Iznimno sam zadovoljan kako se tisuće nastavnika i desetke tisuća naših učenika i roditelja prilagodilo i surađivalo u ovom zahtjevnom procesu. Bio je to složen proces za sve nas za sve nas je to bilo nešto novo u tehničkom, organizacijskom pedagoškom ma svakom smislu. Naravno da nisam zadovoljan i sretan zbog ove situacije i gubitaka koje svi već osjećamo i koje ćemo osjetiti kao posljedice stanja. Sve trebamo učiniti da najmanje posljedica imaju naša djeca. Sve u svemu, ocjena je pozitivna. Nakon što ovo završi dolazi nam suočavanje s dugoročnim posljedicama.

Aritnfo.ba: Postoji li mogućnost povratka u školske klupe ove nastavne godine? Ukoliko ne, na koji način će ocjene biti zaključivane?

Prije nego odgovorim, moram kazati, raduje me što sve češće ovo pitanje čujem iskazano i u vidu želje da to bude što prije i to od svih, učenika, roditelja i nastavnog osoblja. Što je jako bitno za sve nas, uopćeno za društvo, a posebno za pravedno vrednovanje obrazovanja koje ima prevažnu ulogu kada promišljamo o budućnosti. Bitno je da smo vidjeli da je škola kao mjesto i prostor prevažno kod osobnog i intelektualnog rasta pojedinca, a u konačnici i zajednice. Škola je, osim mjesta gdje se uči i pokušava doći do nekog zadanog ishoda učenja, mjesto fizičkog i socijalnog susreta, prostor komunikacije, one izravne interakcije. Škola je i mjesto emocionalne razmjene, i to one nezamjenjive bilo kojom tehničkim pomagalom. Nadam se da ćemo po povratku u školske klupe i kada čujemo školsko zvono svi zajedno to cijeniti više.

Mogućnost postoji i mi za to čekamo odluku koje donose mjerodavni stožeri civilne zaštite i vlasti općenito. Nadu nam budi da se to sve otvorenije najavljuje u zemljama okruženja i generalno u Europi, gdje se već spominju i određeni datumi. Naravno, mi se spremamo za završetak školske godine u oba slučaja, nastojat ćemo se prilagoditi trenutnom stanju i okolnostima. Iz tog razloga poštujemo kalendar rada. Nastavnici su bili obavezni prilagoditi sadržaje koji su planirani godišnjim planom i programom. Prilagodba, odnosno reduciranje sadržaja podrazumijeva odabir nastavnih sadržaja koje učenici mogu, prema preporuci nastavnika, upoznati ili usvojiti putem samostalnog učenja. Nastavne sadržaje koji se ne mogu usvojiti na ovaj način, nastavnici će realizirati u periodu kada se steknu uvjeti za neometano odvijanje nastavnog procesa.

Konkretniju instrukciju oko zaključivanja ocjena i završetka školske godine ćemo imati uskoro, jer cijenimo kako će vrlo skoro biti više informacija hoćemo li i kada započeti s redovitom nastavom, što je jako bitno za sve daljnje korake.

Aritnfo.ba: Što s malim i velikim maturantima, maturskim zabavama, svjedodžbama, pripremama za upise na fakultete odnosno srednje škole?

 Za maturante završnih razreda već imamo pripremljenu instrukciju, pošto oni već završavaju za koji tjedan nastavu pa je izvjesno da se neće vratiti u školske klupe. Sada govorimo o dijelu koji je u nadležnosti našeg Ministarstva, dakle stručno-pedagoški i organizacijski dio oko školske godine. Moram istaknuti kako ćemo tražiti dopuštenje Civilne zaštite i mjerodavnih institucija kako bismo organizirali maturske ispite. Ipak, ne želimo riskirati te ćemo stoga tražiti epidemiološko mišljenje iz odjela zdravstva, naravno uz zahtijevanje poštivanja svih potrebnih mjera. Glede maturalnih zabava i svih onih događanja koji su do sada uvijek krasili mjesece koji dolaze u svim sredinama naše županije, to je vrlo upitno. U najboljem slučaju, mogu poželjeti i nadati se da će zabave, kao i svečani mimohodi kroz gradove uz fotografiranje naših prekrasnih maturanata eventualno dogoditi s određenim vremenskim odmakom, i isključivo u slučaju ukoliko dođe do popravljanja epidemiološke situacije i ukinu se potrebne mjere. Svjestan sam da je za svakog maturanta to prevažno i vrlo značajno, jer se događa jednom u životu, ali tu sam nemoćan i ja, kao i Ministarstvo, odlučit će epidemiološka slika.

Vjerujem i znam da će se upisi na fakultete samo prilagoditi mjerama i da će sva rješenja biti na korist učenika, odnosno budućih studenata.

Aritnfo.ba: U nekim kantonima spominju otvaranje vrtića? Ima li šanse da se to dogodi u KSB u skorije vrijeme?

Vrtići odnosno predškolske ustanove su predviđene da se otvore prve, jer one su nešto kasnije i zatvorene i bitno je da čim se stvore uvjeti da krenu s radom. Vjerujem da će to biti u mjesecu svibnju, ali i tu čekamo dopuštenje Stožera civilne zaštite, koji će na temelju zdravstveno epidemiološke procjene donijeti tu odluku, koju svi čekamo s nestrpljenjem.

Aritnfo.ba: Postoji li mogućnost pomoći privatnim vrtićima s obzirom da su već duže vremena zatvoreni?

Apsolutno da postoji mogućnost, a kazao bih i da postoji obveza pružiti pomoć u granicama mogućega. Vjerujem da će i oni  moći aplicirati na sredstva Vlade, koja se spremaju kao pomoć onima kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite zabranjen rad. Osobno sam zagovornik razvitka općenito predškolskih ustanova, a posebno privatne inicijative koja donosi jednu novu dimenziju, kvalitetetu i usluge te ću svakako čim se vratimo u normalan režim rada, nastaviti sa započetim planom suradnje s njima. Oni su nam prebitni kako bismo povećali obuhvat djece koja pohađaju predškolske programe, a to je u našoj Županiji još uvijek nizak postotak u usporedbi s onim iz europskih zemalja.

Aritnfo.ba: Kad pogledate zadnja dva mjeseca borbe protiv virusa, smatrate li da je zatvaranje škola bilo neophodno?

Iskreno, jedan od najtežih dana u životu bio je onaj kada sam morao poslati akt na temelju Odluke Stožera civilne zaštite da se obustavlja nastavni proces. Velik je to gubitak za sve, i teška odluka. Na žalost, dio svoga školovanja sam proveo u ratnim vremenima u Lašvanskoj dolini i znam koliki je to gubitak za svako dijete, roditelja, u konačnici i društvo. Tu jednostavno alternative nije bilo. Prevelik je bio rizik za gubitke koji su ipak nenadoknadivi, a to su zdravlje i ljudski životi. Riskirati zdravlje naših učenika, nastavnog osoblja, u konačnici i njihovih obitelji i šire društvene zajednice jednostavno nije bila opcija.

Kako rekoh, siguran sam da ćemo imati određene gubitke, ali smo mogli izgubiti daleko više. Ovo trebamo prihvatiti kao jedno novo iskustvo, jedan izazov koji ćemo na koncu, uvjeren sam, uspješno nadvladati i koji će nas učiniti snažnijima, ali i boljima, u svakom smislu.

Siguran sam kako će i ovaj period naći svoje mjesto u povijesti i ljetopisima naših škola, gdje će stojati kako se škola uspješno prilagodila i nosila sa ovim izazovom.

Artinfo.ba