× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

Ratni bošnjački dužnosnici početkom ljeta 1993. godine preko islamske mreže od arapskih zemalja nabavili su tridesetak zrakoplovnih bombi punjenih nepoznatom vrstom nervnih bojnih otrova od čega su proizveli kemijsko oružje koje su pripadnici Armije RBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.

Ratni bošnjački dužnosnici početkom ljeta 1993. godine preko islamske mreže od arapskih zemalja nabavili su tridesetak zrakoplovnih bombi punjenih nepoznatom vrstom nervnih bojnih otrova od čega su proizveli kemijsko oružje koje su pripadnici Armije RBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.

Navedeno je to u izvješću jedne strane obavještajno-sigurnosne službe od 1. listopada 1993. godine koji je potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, među ostalim dokumentima, predao Tužiteljstvu BiH.

''Bombe su stigle iz Sirije te su kamionima Crvenog križa transportirane u Tuzlu, u skladište u Dubravama kraj tuzlanske zračne luke. Zajedno s bombama stiglo je i pet stručnjaka za kemijsko oružje zbog obuke muslimana za njegovu upotrebu'', stoji u izvješću, piše Glas Srpske.

Navedeno je kako su pripadnici Armije RBiH prvo htjeli upotrijebiti ih kao bombe s vremenskim upaljačima u defanzivne svrhe, ali se pristupilo osmišljavanju proizvodnje kemijskog oružja pošto se u Tuzli nalazi dio kemijske industrije.

''U tu svrhu su vjerojatno kontaktirali Ejupa Ganića koji je zadužen za nabavku oružja i razvoj vojne industrije kod bosanskih muslimana. Zbog veličine teritorije te koncentracije vojne industrije i kemijskih postrojenja, Tuzla je izabrana za mjesto proizvodnje kemijskog oružja'', piše u izvješće.

Navedeno je kako je u Tuzli smješten udruženi kemijsko-alkalni kombinat s velikim skladištima kemijskih materija. Piše kako su tu i postrojenja Energoinvesta gdje se proizvode minobacači svih kalibara i rezervni dijelovi, uključujući cijevi za topove i haubice, a da je u obližnjem Maglaju tvornica papira. Navedeno je kako su muslimani odlučili proizvodnju bojnih otrova prilagoditi upotrebi iz minobacača koji su najrasprostranjenije artiljerijsko oruđe koje posjeduju sve jedinice ARBiH.

Muslimani su u napadu na Vitez i Busovaču u više navrata upotrijebili kemijsko oružje.

Riječ je o minobacačima kalibra 120 milimetara i minama punjenim bojnim otrovima, najvjerojatnije klorom. Upotrebu kemijskih otrova potvrdio je i UNPROFOR, piše u izvješću.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

Ratni bošnjački dužnosnici početkom ljeta 1993. godine preko islamske mreže od arapskih zemalja nabavili su tridesetak zrakoplovnih bombi punjenih nepoznatom vrstom nervnih bojnih otrova od čega su proizveli kemijsko oružje koje su pripadnici Armije RBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.

Ratni bošnjački dužnosnici početkom ljeta 1993. godine preko islamske mreže od arapskih zemalja nabavili su tridesetak zrakoplovnih bombi punjenih nepoznatom vrstom nervnih bojnih otrova od čega su proizveli kemijsko oružje koje su pripadnici Armije RBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.

Navedeno je to u izvješću jedne strane obavještajno-sigurnosne službe od 1. listopada 1993. godine koji je potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, među ostalim dokumentima, predao Tužiteljstvu BiH.

''Bombe su stigle iz Sirije te su kamionima Crvenog križa transportirane u Tuzlu, u skladište u Dubravama kraj tuzlanske zračne luke. Zajedno s bombama stiglo je i pet stručnjaka za kemijsko oružje zbog obuke muslimana za njegovu upotrebu'', stoji u izvješću, piše Glas Srpske.

Navedeno je kako su pripadnici Armije RBiH prvo htjeli upotrijebiti ih kao bombe s vremenskim upaljačima u defanzivne svrhe, ali se pristupilo osmišljavanju proizvodnje kemijskog oružja pošto se u Tuzli nalazi dio kemijske industrije.

''U tu svrhu su vjerojatno kontaktirali Ejupa Ganića koji je zadužen za nabavku oružja i razvoj vojne industrije kod bosanskih muslimana. Zbog veličine teritorije te koncentracije vojne industrije i kemijskih postrojenja, Tuzla je izabrana za mjesto proizvodnje kemijskog oružja'', piše u izvješće.

Navedeno je kako je u Tuzli smješten udruženi kemijsko-alkalni kombinat s velikim skladištima kemijskih materija. Piše kako su tu i postrojenja Energoinvesta gdje se proizvode minobacači svih kalibara i rezervni dijelovi, uključujući cijevi za topove i haubice, a da je u obližnjem Maglaju tvornica papira. Navedeno je kako su muslimani odlučili proizvodnju bojnih otrova prilagoditi upotrebi iz minobacača koji su najrasprostranjenije artiljerijsko oruđe koje posjeduju sve jedinice ARBiH.

Muslimani su u napadu na Vitez i Busovaču u više navrata upotrijebili kemijsko oružje.

Riječ je o minobacačima kalibra 120 milimetara i minama punjenim bojnim otrovima, najvjerojatnije klorom. Upotrebu kemijskih otrova potvrdio je i UNPROFOR, piše u izvješću.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.