Godinama nas uvjeravaju kako se ekonomska situacija u zemlji poboljšava, da plaće rastu, da živimo bolje. Međutim, stvarnost je dosta drugačija.
Vidi se to poprilično jasno ako usporedimo situaciju s plaćama i potrošačkom košaricom iz 2019. godine s onom od prije deset godina.
Dok će se političari rado pohvaliti da je plaća u ovom promatranom porasla za 142 marke, znajte da je u istom tom periodu potrošačka košarica porasla za puno više - čak 582 KM.
Međutim, i ovi porazni podaci o puno većem rastu troškova života od rasta plaća su uljepšana stvarnost kada sve ovo usporedite s činjenicom da u RS u 2019. godini čak 40 posto zaposlenih radnika prima plaću manju od 600 KM!
Tako je u rujnu 2019. godine prosječna plaća iznosila 932 KM, a potrošačka košara 1, 978,91 KM.
Godine 2009. u istom mjesecu plaća je iznosila 790KM, a potroška košara 1,396KM. To znači da se plaća povećala za 142 KM, a potrošačka košara za 582KM, navodi BUKA.
Komentar su potražili od ekonomista Faruka Hadžića. Evidentno je, kaže, da troškovi života svakodnevno rastu, a više je razloga za to, od povećanja poreznih opterećenja, koja se onda lančano prenose i na cijene raznih proizvoda i usluga, pa do rasta cijena energenata i sirovina. To samo po sebi i ne bi bilo problem da u istom ili većem opsegu rastu plaće. One, pojašnjava Hadžić, nominalno rastu u nekom omjeru, tako da radnici i građani imaju iluziju rasta plaća, ali realno su plaće manje, zbog mnogo većih troškova života. Najbolji primjer su, ističe Hadžić, akcize koje su povećane prije dvije godine.
“Akcize su imale efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1%. Njihovo povećanje je dovelo do rasta cijena goriva, prijevoza, pa i grijanja, a u drugoj fazi hrane i poljoprivrednih proizvoda. Poslodavci opterećeni visokim poreznim opterećenjima i iseljavanjem radne snage ne mogu preko neke granice povećati plaće, tako da smo praktično zakovani kada je u pitanju značajnije povećanje plaća radnika. Zbog toga dosta ljudi i napušta državu, jer ne mogu s ovim plaćama, a rastućim troškovima života pokriti osnovne troškove. Onda se događa da gotovo cjelokupnu plaću radnik u BiH potroši na hranu, za razliku od radnika u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, gdje se za plaću odvaja mnogo manji dio”, pojasnio je Hadžić.
Ako vam je i nakon ovih podataka svejedno, onda ništa.
Dnevnik.ba
