Izjednačavanje žrtava uvjet je osiguranja jednakopravnosti u BiH, poručeno sa Okruglog stola u Vitezu
Polaganjem cvijeća na spomen obilježju Topala, misom zadužnicom na istoimenom katoličkom groblju, te Okruglim stolom na temu nekažnjenih zločina nad Hrvatima u BiH, u Vitezu je danas obilježena 26. godišnjica stradanja Hrvata u naselju Buhine Kuće. Samo 18 dana nakon „Krvavog badnjaka“ i zločina kojeg su 22 prosinca 1993. godine pripadnici Armije BiH počinili nad 64 hrvatska civila i vojnika u samo nekoliko stotina metara udaljenom Križančevu Selu, pripadnici elitnih postrojbi Armije BiH i MUP-a tzv. Repubike BiH ponovno probijaju linije obrane te upadaju u prigradsko naselje Buhine Kuće. Epilog krvavog pohoda čiji je cilj bio presjeći putnu komunikaciju između Busovače i Viteza je 36 ubijenih. Samo u jednom danu 09. siječnja 1994. godine u Buhinim Kućama ubijeno je 26 Hrvata, civila i vojnika hrvatske nacionalnosti, dok ostali stradali dan ili dva poslije te je ukupan broj žrtava Buhinih Kuća 36. Među žrtvama bilo je mnoštvo civila, djece, žena i staraca.
Nažalost, niti za jednu hrvatsku žrtvu u Buhunim Kućama ni 26 godina poslije nitko nije odgovarao. Istaknuto je to i na Okruglom stolu na kojem se govorilo o nekažnjenim zločinima nad Hrvatima u BiH. Organizator ovog događaja bila je Udruga specijalne policije središnje Bosne „Munje“ koja okuplja bivše pripadnike Postrojbi posebnih namjena „Munje“ od kojih su mnogi živote dali u obrani i akciji vraćanja Buhinih Kuća pod kontrolu HVO-a, zajedno s ostalim braniteljskim Udrugama. Danas im je kažu najteže, što je zločin u Buhinim Kućama tek jedan u nizu nekažnjenih čije su žrtve Hrvati. „ Ima li život ubijenog hrvatskog djeteta, žene, starca cijenu? Jesu li u BiH na snazi dvostruka mjerila kad je u pitanje procesuiranje i kažnjavanje odgovornih za zločine u proteklom ratu? Sudeći prema odnosu pravosuđa, čini se da jesu i da životi hrvatskih žrtava nemaju istu vrijednost, u odnosu na žrtve drugih nacionalnosti. Upravo stoga, mi danas šaljemo jasnu poruku kako je krajnje vrijeme da se i odgovorni za zločine nad Hrvatima moraju primjereno kazniti, a svaki zločin bez obzira tko je žrtva ili počinitelj zaslužuju jednak tretman“, kazao nam je Ilko Milić, poredsjenik Udruge specijalne policije središnje Bosne „Munje“. O značaju izjednačavanje žrtava na Okruglom stolu u Vitezu, uz ostale, govorio je i Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH. „Sva stradanja su jednaka, bez obzira na kojoj strani su se dogodila.U BiH je javnost informirana samo o stradanjima Bošnjaka, ali ne i o stradanjima civila Hrvata na području Križančevog sela ili Buhinih kuća. Izjednačavanje žrtava jedan je od preduvjeta jednakopravnosti u BiH“, istaknuo je ovom prilikom Raguž. Organizatori godišnjice stradanja Hrvata u Buhinim Kućama kažu da će se ponovno obratiti Tužiteljstvu BiH s ciljem traženje odgovora kada će ovaj zločin biti procesuiran, a na sličan način, okruglim stolovima na kojima će se govoriti o žrtvama, uključit će se u obilježavanju i ostalih godišnjica zločina nad Hrvatima u središnjoj Bosni.
O žrtvama Buhinih Kuća koje još uvijek vape za pravdom, pored Milića i Raguža, na Okruglom stolu u Vitezu, govorili su i Zdravko Ladanović, izaslanik hrvatskog ministra hrvatskih branitelja RH Tome Medveda, general Ilija Nakić i brigadir Duško Grubešić. Jedan od zapovjednika obrane središnje Bosne, general Nakić je u svom izlaganju govorio i o teškim uvjetima u kojima je djelovao HVO, o
majkama, sestrama, liječnicima i fratrima koji su od prvog dana bili uz svoje bojovnike.„Ponosan sam na sve bojovnike na Hrvatsku bolnicu dr.fra Mato Nikolić, ali isto tako moram naglasiti da je prevažno i dalje ostati u zajedništvu i nikad ne zaboravit našu povijest“, kazao je uz ostalo Nakić. Okruglom stolu nazočili su i brojni su predstavnici političkog života, Vlado Džojić predsjednik odbora za branitelje HNS, predsjednici ŽO HDZ BiH Radoje Vidović te HDZ 1990 Anto Bilić, ministri u Vladi SBŽ Bojan Domić i Anto Matić te mnogi drugi hrvatski dužnosnici na svim razinama vlasti, od federalne do općinske. Misu zadušnicu na groblju Topala predvodio je fra Velimir Bavrka, viteški župnik dok je imena žrtva Marijana Vidović.
AP/Artinfo.ba
