× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

kiseljak panorama bljesak

Predstavnik portala Bljesak.info bio je među novinarima koji su ovoga tjedna posjetili našu općinu u sklopu projekta "Kiselja, mjesto ugodnog življenja".

Brojni novinari posjetili Kiseljak: Pozitivne priče iz mjesta ugodnog življenja

Svoje impresije objavio je u tekstu Kiseljak – žila kucavica središnje Bosne

Općina Kiseljak predstavlja gospodarsku žilu kucavicu središnjeg dijela Bosne. Čak tri tisuće, od 3 tisuće i 200, zaposlenih na području općine djeluje u realnom sektoru. Broj zaposlenih, prema riječima načelnika Općine, Mladena Mišurića-Ramljaka, iz dana u dan raste. Načelnik je mišljenja da je gospodarstvo jako bitan segment življenja svake sredine, što otvara mogućnost za neke druge razvojne aktivnosti. Posebno je ponosan na tvrtke poput Sarajevskog Kiseljaka, potom četiri tvrtke specijalizirane za poslove niskogradnje koje su, kako tvrdi, najjače u državi. Kiseljak se može pohvaliti i gospodarstvenicima iz tekstilnog i drvoprerađivačkog sektora koji su orijentirane ka izvozu, potom i prirodnim resursu, poput kamenoloma.

Mišurić-Ramljak ističe kako je prednost Kiseljaka što ima tako jako šaroliku gospodarsku strukturu, tako da nisu vezani samo za jedan segment gospodarstva. Ističe kako Općina na različite načine nastoji pripomoći gospodarstvenicima, jer će se sve na neki način vratiti upravo lokalnoj zajednici. ''Na svaki način pomažemo našim gospodarstvenicima. Kada su u pitanju komunalne naknade, uvijek vodimo računa da to bude u toj mjeri da ispune zakonsku obvezu, a da to ne opterećuje njihovo poslovanje. Kada su u pitanju odobrenja za izgradnju, to se rješava promptno i tu vodimo računa da napravimo blans, jer sve će se to vratiti nama kroz druge vidove poreza i doprinosa'', rekao je za Bljesak.info Mišurić-Ramljak. Poligon za razvoj gospodarske slike Kiseljaka, tvrdi, bila je izgradnja radne zone Dugo polje, a na investitorima je, kaže, samo da investiraju.

''Mi smo pripremili našim gospodarstvenicima radnu zonu. Nije to zelena poljana i da kažemo 'dođite i pravite'. Mi smo već uradili kompletnu infrastrukturu, od cestovne infrastrukture, odvodnje vode, napajanja električnom energijom, i oni kada dođu imaju to sve na licu mjesta. Njihovo je samo da investiraju'', kazao je načelnik. Ističe da su cijene u radnoj zoni jako pristupačne, a do sada je oko 25 posto prostora prodano. ''U sljedeću godinu dana očekuje se značajnije investiranje u radnu zonu Dugo polje, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta'', rekao je. Načelnik Mišurić-Ramljak tvrdi kako je Općina usmjerena i prema uslužnim djelatnostima, iako se prepoznatljiva banja već deset godina nalazi pod ključem. Ipak, kako kaže, postoje određeni pozitivni pomaci.

 

''Tendencija općine je i uslužna djelatnost. Mi smo bili prepoznatljivi kao turističko odredište, vezano za banjski turizam i ono što nas boli u Kiseljaku je što naš hotel-banja Kiseljak zadnjih deset godina stoji zaključan, a taj prostor propada. I na tom polju mi intezivno radimo kako bi doveli investitore i kako bi ponovno oživjeli taj segment gospodarstva općine Kiseljak, jer je jako značajan i još živi u sjećanju ljudi sa širih prostora'', rekao je za Bljesak.info načelnik. Trend odlaska u inozemstvo zahvatio je i Kiseljak. Prema informacijama Općine, procjenjuje se da je između tisuću i tisuću i pol stanovnika napustilo Kiseljak, pretežno mlađe populacije. Načelnik ističe kako odlazak i nije tako loša stvar. ''Nekada je i to dobro. Neka i ovi mlađi odu i probaju kako je to vani. Neki će nešto novaca zaraditi, pa se vratiti ovdje i investirati u svoj biznis'', tvrdi, te ukazuje na svježi primjer mladića koji se nakon odlaska u Austriju, vraća u rodni Kiseljak i pokreće vlastitu proizvodnju stolarije koja će biti orijentirana isključivo ka izvozu. Kao kapitalni projekt Općine, navodi Mišurić-Ramljak je izgradnja nove zgrade Dom zdravlja. Radovi započinju za 15 do 20 dana. Novac je, tvrdi, osiguran novac za prvu fazu izgradnje, a ukupna vrijednost investicije 'teška' je od 4 do 5 milijuna maraka. Očekuje da će radovi završiti koncem 2021. godine. -

Kontinuirano ulaganje, pruža se u pravo u mlade, a Kiseljak je postao malim sveučilišnim središtem. Na području te općine djeluje Pravni i Ekonomski fakultet u Azapovićima te Visoka škola CEPS u središtu grada, tako da tijekom godine dođe do cirkulacije tri tisuće studenata kroz Kiseljak. Načelnik ističe i stipendije koje se daju studentima, posebice za deficitarna zanimanja. U posljednjih 15-ak godina značajne su promjene po pitanju poboljšanja školovanja, ali i svesrdne podrške nevladinim organizacijama. Dodaje kako se organizacijama, pogotovo onih koje mladi vode, pruža mentorska pomoć Općina ukazujući im za apliciranje na različite projekte. Inače, današnji Kiseljak relativno je mlado naselje, koje se postupno započelo razvijati pronalaskom izvora mineralne vode. Naime, područje općine nalazi se na sjecištu putova, od juga ka sjeveru i od istoka prema zapadu te Koridor 5C, što nudi veću mogunost za ulaganje u tu općinu.

 

Bljesak.info

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

kiseljak panorama bljesak

Predstavnik portala Bljesak.info bio je među novinarima koji su ovoga tjedna posjetili našu općinu u sklopu projekta "Kiselja, mjesto ugodnog življenja".

Brojni novinari posjetili Kiseljak: Pozitivne priče iz mjesta ugodnog življenja

Svoje impresije objavio je u tekstu Kiseljak – žila kucavica središnje Bosne

Općina Kiseljak predstavlja gospodarsku žilu kucavicu središnjeg dijela Bosne. Čak tri tisuće, od 3 tisuće i 200, zaposlenih na području općine djeluje u realnom sektoru. Broj zaposlenih, prema riječima načelnika Općine, Mladena Mišurića-Ramljaka, iz dana u dan raste. Načelnik je mišljenja da je gospodarstvo jako bitan segment življenja svake sredine, što otvara mogućnost za neke druge razvojne aktivnosti. Posebno je ponosan na tvrtke poput Sarajevskog Kiseljaka, potom četiri tvrtke specijalizirane za poslove niskogradnje koje su, kako tvrdi, najjače u državi. Kiseljak se može pohvaliti i gospodarstvenicima iz tekstilnog i drvoprerađivačkog sektora koji su orijentirane ka izvozu, potom i prirodnim resursu, poput kamenoloma.

Mišurić-Ramljak ističe kako je prednost Kiseljaka što ima tako jako šaroliku gospodarsku strukturu, tako da nisu vezani samo za jedan segment gospodarstva. Ističe kako Općina na različite načine nastoji pripomoći gospodarstvenicima, jer će se sve na neki način vratiti upravo lokalnoj zajednici. ''Na svaki način pomažemo našim gospodarstvenicima. Kada su u pitanju komunalne naknade, uvijek vodimo računa da to bude u toj mjeri da ispune zakonsku obvezu, a da to ne opterećuje njihovo poslovanje. Kada su u pitanju odobrenja za izgradnju, to se rješava promptno i tu vodimo računa da napravimo blans, jer sve će se to vratiti nama kroz druge vidove poreza i doprinosa'', rekao je za Bljesak.info Mišurić-Ramljak. Poligon za razvoj gospodarske slike Kiseljaka, tvrdi, bila je izgradnja radne zone Dugo polje, a na investitorima je, kaže, samo da investiraju.

''Mi smo pripremili našim gospodarstvenicima radnu zonu. Nije to zelena poljana i da kažemo 'dođite i pravite'. Mi smo već uradili kompletnu infrastrukturu, od cestovne infrastrukture, odvodnje vode, napajanja električnom energijom, i oni kada dođu imaju to sve na licu mjesta. Njihovo je samo da investiraju'', kazao je načelnik. Ističe da su cijene u radnoj zoni jako pristupačne, a do sada je oko 25 posto prostora prodano. ''U sljedeću godinu dana očekuje se značajnije investiranje u radnu zonu Dugo polje, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta'', rekao je. Načelnik Mišurić-Ramljak tvrdi kako je Općina usmjerena i prema uslužnim djelatnostima, iako se prepoznatljiva banja već deset godina nalazi pod ključem. Ipak, kako kaže, postoje određeni pozitivni pomaci.

 

''Tendencija općine je i uslužna djelatnost. Mi smo bili prepoznatljivi kao turističko odredište, vezano za banjski turizam i ono što nas boli u Kiseljaku je što naš hotel-banja Kiseljak zadnjih deset godina stoji zaključan, a taj prostor propada. I na tom polju mi intezivno radimo kako bi doveli investitore i kako bi ponovno oživjeli taj segment gospodarstva općine Kiseljak, jer je jako značajan i još živi u sjećanju ljudi sa širih prostora'', rekao je za Bljesak.info načelnik. Trend odlaska u inozemstvo zahvatio je i Kiseljak. Prema informacijama Općine, procjenjuje se da je između tisuću i tisuću i pol stanovnika napustilo Kiseljak, pretežno mlađe populacije. Načelnik ističe kako odlazak i nije tako loša stvar. ''Nekada je i to dobro. Neka i ovi mlađi odu i probaju kako je to vani. Neki će nešto novaca zaraditi, pa se vratiti ovdje i investirati u svoj biznis'', tvrdi, te ukazuje na svježi primjer mladića koji se nakon odlaska u Austriju, vraća u rodni Kiseljak i pokreće vlastitu proizvodnju stolarije koja će biti orijentirana isključivo ka izvozu. Kao kapitalni projekt Općine, navodi Mišurić-Ramljak je izgradnja nove zgrade Dom zdravlja. Radovi započinju za 15 do 20 dana. Novac je, tvrdi, osiguran novac za prvu fazu izgradnje, a ukupna vrijednost investicije 'teška' je od 4 do 5 milijuna maraka. Očekuje da će radovi završiti koncem 2021. godine. -

Kontinuirano ulaganje, pruža se u pravo u mlade, a Kiseljak je postao malim sveučilišnim središtem. Na području te općine djeluje Pravni i Ekonomski fakultet u Azapovićima te Visoka škola CEPS u središtu grada, tako da tijekom godine dođe do cirkulacije tri tisuće studenata kroz Kiseljak. Načelnik ističe i stipendije koje se daju studentima, posebice za deficitarna zanimanja. U posljednjih 15-ak godina značajne su promjene po pitanju poboljšanja školovanja, ali i svesrdne podrške nevladinim organizacijama. Dodaje kako se organizacijama, pogotovo onih koje mladi vode, pruža mentorska pomoć Općina ukazujući im za apliciranje na različite projekte. Inače, današnji Kiseljak relativno je mlado naselje, koje se postupno započelo razvijati pronalaskom izvora mineralne vode. Naime, područje općine nalazi se na sjecištu putova, od juga ka sjeveru i od istoka prema zapadu te Koridor 5C, što nudi veću mogunost za ulaganje u tu općinu.

 

Bljesak.info

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.