Lijepa gesta iz Bugojna grada
Naviknuta godinama na vijesti o diskriminaciji malobrojnijih u Bugojnu, Hrvata i Srba, javnost u BiH ostala je zatečena jednim upravo suprotnim primjerom. Husein Smajić, bugojanski poduzetnik na svome je zemljištu pronašao ostatke stare katoličke crkve. Ne samo da nije uništio vrijedno arheološko nalazište, Smajić ide nekoliko koraka naprijed, želi da se na njegovoj zemlji gradi crkva, a spreman je i pomoći gradnju katoličkog sakralnog zdanja. Prekrasan primjer nema što, ostaje nam samo zaželjeti da neće ostati usamljen.
"Šta je srušit kuću", u nevjerici slušamo riječi Huseina Smajića, bugojanskog poduzetnika koji je sasvim slučajno otkrio ostatke crkve što je izgubljena na njegovoj zemlji čekala gotovo punih šest stoljeća da je netko pronađe.
U zemlji gdje su se donedavno vjerski objekti nemilice rušili, pojavio se čovjek koji želi graditi. I sam priznaje kako malo jeste čudno da "musliman hoće da napravi crkvu", ali to je, kaže, njegova bosanska duša i njegov krik protiv zla koje se dogodilo u ovom gradu i zemlji. Smajić je spreman pokloniti zemlju nadbiskupiji, a da stvari budu još neobičnije spreman je i financijski pomoći izgradnju crkve. Njegova ideja stigla je do Vatikana i pape Franje.
"Pa jest, zanimljivo je. Musliman, a hoće da se crkva napravi", i sam konstatira Husein Smajić, nakon početnog čuđenja odakle toliki interes za njegovu priču. Na ovim prostorima gomila je zanimljivih priča koje nema tko da ispriča, a jedna od takvih je i priča ovog bugojanskog poduzetnika.
Kopajući oveće umjetno jezero na svojoj zemlji Smajić je naišao na neke čvrste i velike temelje, široke cijeli metar. Isprva nije ni slutio o čemu se radi, jer strojevi su naišli na ostatke srednjovjekovne crkve o kojoj su do tada postojali samo pisani tragovi, a prema nekim procjenama datira iz 13. stoljeća. Najpoznatiji zapis o njoj kaže da je 1406. godine u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije "od sve Bosne" te da ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja.
Stručnjaci Zavičajnog muzeja Travnik počeli su arheološka iskopavanja na lokaciji Crkvine u bugojanskom naselju Vesela, na mjestu za koje se pretpostavlja da sadrži ostatke nekadašnjeg franjevačkog samostana.
"Budući da se radi o hitnom slučaju odlučili smo odmah izaći na teren, a kako su ovo tek pripremne aktivnosti za izvođenje arheoloških iskopavanja, trenutno nismo u mogućnosti potvrditi o kakvom objektu se radi, iz kojeg je stoljeća, i kakva je bila njegova namjena", kazala je Ajla Sejfuli, kustosica Zavičajnog muzeja.
Ističe kako će više detalja imati za petnaestak dana do kada će se, kako očekuje, privesti kraju radovi koji su započeti. U izvorima se spominje postojanje crkve zajedno sa samostanom, što se ne može dokazati dok se objekt potpuno ne istraži.
Jedan od najpoznatijih povjesničara u gornjovrbaskoj regiji Husein Čepalo smatra kako započeta istraživanja predstavljaju veliki povijesni događaj i značajno arheološko otkriće.
"Po nekim historijskim tragovima i narodnim predajama ovdje je bio samostan i crkva. Ona se spominje u historijskim izvorima fra Andrije Šipračića iz 1648., a od njega je podatak preuzeo i fra Nikola Lašvanin, koji je zabilježio da se na ovom mjestu 15. svibnja 1406. održao kapitul Bosanske franjevačke vikarije, na kojem je za vikara izabran fra Marin Splićanin. Tom prilikom, na ovom mjestu boravio je i bosanski kralj Stjepan Ostoja. Crkvu spominje i Ivan Frano Jukić, koji je prošao kroz ove krajeve 1850., kao i pop Čavić u svom opisivanju tvrđave na Kiku. Postoje podaci da je u prvoj polovini 15. stoljeća kod ovog samostana boravio Stjepan Tomaš, ali i mnogi trgovci", kaže prof. Čepalo.
Postojanje ovakvih građevina, dodao je, potvrđuje "multikulturalnost bh. društva u kojem je oduvijek postojala tolerancija za druge i drugačije a život se temeljio na suživotu".
"Ovo je dokaz da su ovim krajevima djelovali franjevci i da njihovo prisustvo datira još od 13. stoljeća na ovom mjestu, a trebamo spomenuti da je Vesela Straža u srednjem vijeku, pored političkog, gospodarskog i trgovačkog, bila i duhovno središte Skopaljske doline, sve do dolaska Osmanlija u ove krajeve", naglasio je.
Tragove objekta, koji je predmet arheoloških istraživanja, otkrio je na svom imanju Husein Smajić, predloživši Vrhbosanskoj nadbiskupiji ponovnu izgradnju crkve na starim temeljima, utvrdi li se da je ona tu postojala.
"Nakon što se obave sva potrebna arheološka istraživanja, znat ćemo točno što je ovdje bilo. Ako struka dokaže da je ovdje bila crkva, ona će se ponovo graditi. U tome bi, onda, trebala pomoći cijela društvena zajednica", kazao je Smajić.
(artinfo.ba/ap)
