× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

hrana mitovi

Je li crni kruh zdraviji od bijeloga? Šteti li kava srcu? Trebaju li djeca jesti crveno meso kako bi nadoknadili količine željeza u organizmu? Možete li jesti navečer bez grižnje savjesti? Mnogi nutricionisti i članovi udruga za prehranu drže da postoji mnoštvo činjenica vezanih za prehrani i mnoge od njih nisu istinite. U nastavku teksta pročitajte što je istina a što obični mit o ishrani?

VOĆNE KISELINE ŠTETE ZUBNOJ CAKLINI?
ISTINA. Kiseline omekšavaju zubnu caklinu i povlače mineralne tvari. S vremenom zubna caklina postaje tanka i krhka, što kod dugotrajnog unosa kiselih namirnica može uzrokovati eroziju zuba. Najopasniji za zubnu caklinu su prije svega voće, ocat, voćni sokovi, vino i sportski napitci. Kako bi umanjili negativan utjecaj kiselina na naše zube možemo ili konzumirati namirnice bogate kalcijem ili moramo jednostavno nakon svakog obroka isprati zube vodom.

KAVA CRPI VODU IZ TIJELA? X
MIT. Studije su pokazale da kofein iz kave ima dijuretsko djelovanje, što znači da se tekućina koju uzimamo brže izbacuje iz tijela ali nema neki veliki utjecaj na razinu vode u tijelu.

 

„Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaču. Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica: cjelovite žitarice, suho voće i grožđice, špinat, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi“.

 

KASNO JEDETE, UDEBLJAT ĆETE SE?
ISTINA. „Ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću", kaže nutricionistica Bischoff te dodaje da je nekim osobama jednostavnije preskočiti obrok u večernjim satima nego tijekom dana. Međutim, trebate znati da se to odnosi samo onda ukoliko količina kalorija pojedena taj dan prelazi granicu normalnog. Ukoliko jedete preko dana malo ili skoro nikako, a navečer pojedete nešto što opet neće zadovoljiti dnevnu količinu kalorija – nećete se udebljati. Dakle, ovdje se radi o cjelokupnom unosu kalorija za cijeli dan.

 

BIJELI KRUH JE NEZDRAVIJI OD CRNOG?
ISTINA. Namirnice od cjelovitog zrnja koje sadrži crni kruh jamče vam puno dulji osjećaj sitosti, a istodobno sadrže više hranjivih tvari od proizvoda od bijelog brašna. Ali trebate znati da nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja. Neke vrste kruha smeđu boju dobivaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama kruha od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta.

MOGU SE UDEBLJATI OD VOĆA? X
MIT. Količina fruktoze (šećer koji se prirodno nalazi u voću) iz voća ne može se mjeriti s količinom u bijelom šećeru. Voće je hrana s malo kalorija, puno vitamina i velikom količinom vlakana.

 

VEĆI UNOS PROTEINA DOVODI DO ZDRAVSTVENIH PROBLEMA?
ISTINA. Prekomjeran unos proteina dovodi do opterećenja našeg metabolizma što je u izravnoj vezi s pojavom zdravstvenih problema. Najprije dolazi do pojačanog izlučivanja amonijaka, a zatim i do pojačanog rada jetre i bubrega.

 

Nikolina J/artinfo.ba

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

hrana mitovi

Je li crni kruh zdraviji od bijeloga? Šteti li kava srcu? Trebaju li djeca jesti crveno meso kako bi nadoknadili količine željeza u organizmu? Možete li jesti navečer bez grižnje savjesti? Mnogi nutricionisti i članovi udruga za prehranu drže da postoji mnoštvo činjenica vezanih za prehrani i mnoge od njih nisu istinite. U nastavku teksta pročitajte što je istina a što obični mit o ishrani?

VOĆNE KISELINE ŠTETE ZUBNOJ CAKLINI?
ISTINA. Kiseline omekšavaju zubnu caklinu i povlače mineralne tvari. S vremenom zubna caklina postaje tanka i krhka, što kod dugotrajnog unosa kiselih namirnica može uzrokovati eroziju zuba. Najopasniji za zubnu caklinu su prije svega voće, ocat, voćni sokovi, vino i sportski napitci. Kako bi umanjili negativan utjecaj kiselina na naše zube možemo ili konzumirati namirnice bogate kalcijem ili moramo jednostavno nakon svakog obroka isprati zube vodom.

KAVA CRPI VODU IZ TIJELA? X
MIT. Studije su pokazale da kofein iz kave ima dijuretsko djelovanje, što znači da se tekućina koju uzimamo brže izbacuje iz tijela ali nema neki veliki utjecaj na razinu vode u tijelu.

 

„Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaču. Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica: cjelovite žitarice, suho voće i grožđice, špinat, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi“.

 

KASNO JEDETE, UDEBLJAT ĆETE SE?
ISTINA. „Ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću", kaže nutricionistica Bischoff te dodaje da je nekim osobama jednostavnije preskočiti obrok u večernjim satima nego tijekom dana. Međutim, trebate znati da se to odnosi samo onda ukoliko količina kalorija pojedena taj dan prelazi granicu normalnog. Ukoliko jedete preko dana malo ili skoro nikako, a navečer pojedete nešto što opet neće zadovoljiti dnevnu količinu kalorija – nećete se udebljati. Dakle, ovdje se radi o cjelokupnom unosu kalorija za cijeli dan.

 

BIJELI KRUH JE NEZDRAVIJI OD CRNOG?
ISTINA. Namirnice od cjelovitog zrnja koje sadrži crni kruh jamče vam puno dulji osjećaj sitosti, a istodobno sadrže više hranjivih tvari od proizvoda od bijelog brašna. Ali trebate znati da nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja. Neke vrste kruha smeđu boju dobivaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama kruha od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta.

MOGU SE UDEBLJATI OD VOĆA? X
MIT. Količina fruktoze (šećer koji se prirodno nalazi u voću) iz voća ne može se mjeriti s količinom u bijelom šećeru. Voće je hrana s malo kalorija, puno vitamina i velikom količinom vlakana.

 

VEĆI UNOS PROTEINA DOVODI DO ZDRAVSTVENIH PROBLEMA?
ISTINA. Prekomjeran unos proteina dovodi do opterećenja našeg metabolizma što je u izravnoj vezi s pojavom zdravstvenih problema. Najprije dolazi do pojačanog izlučivanja amonijaka, a zatim i do pojačanog rada jetre i bubrega.

 

Nikolina J/artinfo.ba

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.